Dok je jasno da je Kina najteže pogođena (oko 80 hiljada zaraženih) jer je COVID-19 prvo izbio u toj golemoj zemlji te da cijeli afrički kontinent bilježi jedva stotinjak slučajeva, po svemu sudeći, zbog klime koja nije pogodna za širenje ovog virusa, manje je jasno zašto su neke velike zemlje tako slabo pogođene, prema službenim podacima.
Kao što smo već pisali, bilo je prilično neobično što Turska nije zabilježila nijedan slučaj zaraze, pogotovo s obzirom na to da se radi o zemlji koja ima 80 miliona stanovnika i graniči s jednim od najvećih trenutnih žarišta pandemije koronavirusa Iranom.
U međuvremenu je potvrđen prvi i zasad jedini slučaj koronavirusa u Turskoj. No u jednoj drugoj, još većoj zemlji u neposrednom susjedstvu, broj potvrđenih slučajeva je samo 28, bez ijednog umrlog. Riječ je o Rusiji.
Koliko je ovaj podatak neobičan, najbolje ilustrira usporedba s Hrvatskom, koja ima oko 4 miliona stanovnika i 24 potvrđena slučaja. Rusija sa 144 miliona stanovnika službeno ima 28 slučajeva koronavirusa.
Još je neobičnije što je do 5. marta Rusija imala samo 4 potvrđena slučaja – od toga samo jedan u Moskvi, najvećem evropskom gradu nakon Istanbula.
Francuska (61 milion) i Njemačka (80 miliona) imaju po više od 2 hiljade zaraženih, dok Italija (60 miliona) ima više od 12 hiljada oboljelih. U isto vrijeme, u Rusiju je do izbijanja epidemije avionom ulazio sličan broj putnika iz Kine kao i u navedene evropske zemlje.
Ruski nezavisni portal “Meduza”, koji su u Latviji pokrenuli ruski novinari kako bi izbjegli cenzuru ruskog režima, u svom je članku na ovu temu iznio tri glavne hipoteze.
Hipoteza 1: Rusija je zatvorila granice dovoljno brzo da gotovo niko zaražen ne uspije ući
Ruske vlasti su prve povećale kontrolu pojedinaca koji ulaze u Kinu 23. januara ove godine, u ranoj fazi epidemije kada je broj slučajeva izvan Kine bio minoran. Prekinute su direktne željezničke linije Peking-Moskva, a kopnena granica s Kinom zatvorena je za automobile i pješake.
Ipak, u tom trenutku bila su registrirana 9923 slučaja koronavirusa širom svijeta, među ostalim, čak i u Finskoj, koja ima vrlo malen saobraćajni promet s Kinom, a vrlo velik s Rusijom. Barem u teoriji, koronavirus je imao priliku ući u Rusiju i prije ovog djelomičnog zatvaranja granice s Kinom. Štoviše, 31. januara su i zabilježeni prvi slučajevi u Rusiji – dvoje kineskih turista koji su bili u posjetu toj zemlji.
Hipoteza 2: Rusija je u početku imala sreće, a onda su granične kontrole obavile svoj posao
Uprkos ruskoj suspenziji željezničkog i automobilskog prometa s Kinom i općoj zabrani ulaska kineskih građana u zemlju 18. februara, zračni promet između dvije zemlje se nastavio. Naravno, ljudi se razbolijevaju i u drugim zemljama, ne samo u Kini. Rusija je tek 28. februara uvela ograničenja na putovanja iz Irana, koji je uz Kinu, Južnu Koreju i Italiju jedno od glavnih žarišta pandemije s 9000 potvrđenih slučajeva.
A što se tiče drugih žarišta kao što su Italija i Južna Koreja, Rusija uopće nije uvela ograničenja putovanja iz njih.
Sve to znači da je koronavirus imao više nego dovoljno prilike ući u Rusiju i nakon 1. februara, ne samo prije tog datuma. To, doduše, ne znači da je morao ući u otvorenu cirkulaciju u toj zemlji, kao što je bio slučaj u Italiji.
Hipoteza 3: Rusija je uspjela pronaći sve koji prenose virus
Rospotrebnadzor, ruska agencija za zaštitu potrošača, dnevno objavljuje bilten o naporima u borbi protiv epidemije COVID-19. U njemu se tako navodi da je od 31. januara, kad je sav avio saobraćaj iz Kine preusmjeren na moskovski aerodrom Šeremetjevo, 382.155 putnika iz Kine pregledano i da je njih 130 imalo simptome zaraze.
Međutim, kako je Rospotrebnadzor odgovorio na upit Meduze, nijedan od njih nije na kraju bio pozitivan na koronavirus, već na običnu gripu i druge infekcije.
S druge strane, lažno negativni nalazi na koronavirus već su zabilježeni širom svijeta, a osobe zaražene koronavirusom mogu biti i asimptomatične, barem u trenutku kad ih se pregledava. Takve asimptomatične osobe nisu testirane u Rusiji, kao ni u mnogim drugim zemljama, osim ako same zatraže liječničku pomoć.
Zanimljivo je i da su naučnici s Imperial College of London proveli analizu avio saobraćaja iz Kine u različite zemlje i zaključili da ako je postotak zaraženih putnika iz Kine u različite zemlje isti, oko dvije trećine zaraženih putnika uđe u zemlju odredišta a da ih se ne otkrije na ulazu.
Hipoteza 4: Rusija ne koristi najbolji raspoloživi test na virus
Postoje dvije vrste testa koji može otkriti koronavirus: tomografija, koja pruža opis kliničkih simptoma kao što je upala pluća, i laboratorijski test koji utvrđuje je li genetski materijal virusa prisutan u uzorku pacijenta.
U Rusiji se testovi obavljaju pomoću dijagnostičkog testa koji proizvodi tvrtka Vektor, a on koristi PCR, lančanu reakciju polimeraze.
Međutim, protokol za korištenje ovog testa značajno se razlikuje od onih u drugim zemljama, utvrdila je Meduza vlastitom komparativnom analizom protokola za tretiranje u Rusiji, SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj, Japanu, Tajlandu i drugdje.
Ruski test, naime, ima dvije faze: reverzna transkripcija i PCR. Druga faza koristi Vektorov set za testiranje, no ovisi o prvoj fazi koju laboratorij vrši sam. A ta prva faza ne može garantirati da negativan rezultat zaista znači odsutnost virusa.
Hipoteza 5: Broj slučajeva u Rusiji je debelo podcijenjen, ali većini zaraženih ne treba liječnička pomoć
“Mislim da je koronavirus ušao iz Kine prije dugo vremena i da ga je mnogo ljudi već pokupilo. Međutim, ne znamo mnogo o tim slučajevima jer većinu vremena zaraza se čini kao obična respiratorna bolest i ljudi koji se zaraze sami ozdrave. Niko ovdje neće rutinski provjeravati sve koji dobiju prehladu kod kuće”, komentirao je specijalist za zarazne bolesti Valentin Kovalev u razgovoru za Meduzu.
“Teoretski, mogli bismo naći svaki slučaj kad bismo obavili testove za sve koji imaju prehladu. To se neće dogoditi, ali nije ni toliko bitno”, dodao je, prenosi “Slobodna-Bosna“.
