Za “Novosti“, iz profesorove ekipe pojašnjavaju domete ovog spektakularnog istraživanja.
“Suština je da se uradi što više testiranja, i to što prije, da bi, što je prije moguće, oboljele osobe dobile tretman”, ističe za “Novosti“ profesorov saradnik Janis Rusel.
Podaci objavljeni u „Internacionalnoj reviji za antimikrobiološke agense“ pokazuju da je broj zaraženih nakon šest dana tretmana antimalarijskim lijekom hidroksihlorokin značajno opao, a da je u kombinaciji sa antibiotikom azitromicinom, prema prikazanoj grafici, nestao.
Tabela pokazuje da je već petog dana, broj izliječenih kombinovanom metodom stoprocentan.
Istraživanje je započeto sa 36 pacijenta i trajalo je do 16. marta. Jedan dio su bili kontrolisani pacijenti, drugi su dobijali samo lijek “plakenil” koji sadrži hidroksihlorokin, a u trećoj kombinaciji šest pacijenata je dobijalo oba tretmana.
Za one koji nisu dobijali lijek protiv malarije, oboljelo je nakon šest dana i dalje bilo 90 odsto pacijenata, za one sa tretmanom “plakenilom“ procenat je spao na svega 25 posto, dok je izliječeno svih šest pacijenata koji su dobili oba lijeka.
Janis Rusel naglašava da se taj tretman u ove dvije zemlje koristi već nekoliko sedmica i da svijet polako počinje da shvata interes njegovog korištenja.
Istovremeno, opovrgava glasine da ovog lijeka, navodno, nema dovoljno u svijetu.
“Lijek postoji odavno, izdato je izuzetno mnogo recepata, svi ljudi koji žive u zonama gdje vlada malarija su ga koristili. Uopšte nije rijedak. Uz to, postoje i generičke verzije. Nijedna firma ne drži prava na njega. Svaka farmaceutska laboratorija ima kompetencije da ga proizvodi. Postoje velike kompanije koje su već predložile da ga daju različitim vladama u svijetu. Distribucija treba da se organizuje, ali to nije izazov. Uz to je i dosta jeftin”, ističe saradnik ekipe profesora Raoulta.
A na pitanje da li to znači da sada ne bi trebalo imati preveliki strah od virusa, jer lijek postoji, odgovara:
“Treba imati inteligentnu strategiju borbe protiv ove bolesti i tako ćemo uspjeti da je pobjedimo“.
Za lijek protiv malarije – “hlorokin“, za koji postoje indicije da u kombinaciji sa antibioticima može da bude efikasan u liječenju Kovid-19, najverovatnije će, kako saznaju “Novosti“, biti zatražen interventni uvoz. Ovaj lijek nije registrovan u Srbiji, ali jeste u EU i ima odobrenje za promet i američke FDA, Agencije za bezbjednost hrane i lijekova.
