Mostar, na jugu Bosne i Hercegovine, jedan je od najugroženijih gradova u BiH kada je riječ o broju oboljelih od korona virusa.
Doktor Jurica Arapović, specijalista infektologije sa Klinike za infektivne bolesti Sveučilišno-kliničke bolnice Mostar (SKB) kaže za “Radio Slobodna Evropa” (RSE) kako se epidemija u Bosni i Hercegovini “zahuktava”, te da će trebati još petnaestak ili trideset dana da dođe do vrhunca.
“Naše sestre su trenutno opterećene, kao i liječnici. Nadam se da ćemo izdržati. Vjerujem da će biti još više bolesnika, a onda i potreba za medicinskim djelatnicima. Kad se popune kapaciteti COVID bolnice, praktično onda cijela Sveučilišno-klinička bolnica Mostar poprimiće obilježja COVID bolnice i moraće se svi uključivati. Već su se stvorili timovi, od neurologa, intenzivnih internista, kardiologa, hirurga, ginekologa, koji se stavljaju na dispoziciju u slučaju pomoći oko COVID pozitivnih bolesnika”, kaže za RSE dr. Arapović, komentarišući moguće povećanje pacijenata u Mostaru i Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK).
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
RSE: Koliko je oboljelih na Klinici za infektivne bolesti?
Arapović: Zadnjih dana imamo prijem bolesnika iza Zapadnohercegovačke županije, a u Hercegovačko-neretvanskoj županiji sada imamo registriranih 54 bolesnika, od toga smo imali dva smrtna ishoda. Trenutno u izolacijskom bloku se nalazi 18 bolesnika, od čega tri na respiratoru i oni su životno ugroženi, kritičnog su stanja i nepredvidive prognoze.
RSE: Da li ste bili pripremljeni za dolazak korona virusa?
Arapović: Mi se pripremamo već dva mjeseca za ovo, međutim, kada nam se pojavio prvi bolesnik, stvari su se totalno promijenile i praktično smo ušli od prvog stupnja kriznog plana na drugi i treći, tako da smo morali regrutirati sve snage, sa drugih sestrinskih odjela, sa drugih klinika. Praktično, povući medicinske kadrove, formirali infektološki tim koji će voditi brigu o tim bolesnicima u COVID bolnici. Osim kadroviranja, morale su se zadovoljiti tehničke postavke bolnice, iseljeno je ravnateljstvo, Klinika za kožne i spolne bolesti, i cijela zgrada nam je sada u dispoziciji.
Disciplina
RSE: Koliko su bolesnici disciplinovani, a koliko građani, prema Vašoj ocjeni?
Arapović: Bolesnici su onoliko disciplinirani, po mom iskustvu, koliko su disciplinirani njihovi ordinariusi. Moram reći da do ulaska prvog našeg bolesnika, prvog zaraženog u SKB Mostar, moram reći da se nisu poštivale osnovne biosigurnosne mjere. Međutim, sad je potpuno druga situacija. Sad ne možete ući u bolnicu bez određene propusnice, nema posjeta, svi liječnici nose maske, rukavice, zaštitna odjela po potrebi. Dakle, sve se poštuje, kako bi trebalo biti i u nekim mirnodopskim razdobljima. Ono što je bitno naglasiti je da su bolesnici sami po sebi strpljivi. Kada je riječ o građanima, mislim da bi morala biti tješnja saradnja između vlasti i građana. Postoje mjere i naredbe, ali se naredbe krše. Na policiji i zdravstvenim djelatnicima je trenutno najveći teret ove pandemije.
Aplauz sa banjalučkih balkona
RSE: Plaše li se ljekari korona virusa?
Arapović: Nemojte živjeti u uvjerenju da se dr. Arapović ili bilo koji drugi doktor ne boji. Prije svega se bojimo za zdravlje drugih, ako bi slučajno mi prenijeli na njih, a oni završili smrtnim ishodom. S druge strane, postoji bojazan, koja je opravdana, jer je smrtnost visoka u odnosu na prijašnje epidemije u zadnjih 30-40 godina. Da umire svaki stoti čovjek, onda možete misliti kakve bi razmjere ta epidemija mogla imati u Bosni i Hercegovini i regiji. Strah je opravdan, ali ne treba da paničarimo, pogotovo mi zdravstveni djelatnici. Iskreno, većina zdravstvenih djelatnika je u nekakvom strahu. To je ljudski, ali mislim da zdravstveni radnici te strahove ne trebaju sijati na okolinu. Mislim da racionalnim pristupom možemo uticati pozitivno na građanstvo.
Zaštita ljekara
RSE: Da li je za infektologe korona virus izazov?
Arapović: Izazov je svakako, ne samo za nas, nego za brojne liječnike u regiji i svijetu. Radi se o novoj bolesti sa potpuno nerazjašnjenim patomehanizmom te infekcije. Imali smo dva smrtna ishoda i nevjerovatno kako brzo se ljudi urušavaju, potreba za respiratorom u tom segmentu je jako bitna.
RSE: Na koji način se ljekari štite u bolnicama?
Arapović: Da bi stupili u kontakt sa bolesnikom, morate poštovati sve biosigurnosne propise, morate se zaštiti biosigurnosnom opremom. Morali smo napraviti bioizolacijski blok koji praktično zadovoljava sve uvjete, jer nam je najvažnije zaštiti zdravstvene djelatnike, oni su najizloženiji. Opreme nešto ima, ona se troši kronično i trebamo je svakodnevno. Pokušavamo nabavljati od brojnih dobavljača, preko brojnih izvora i kanala. Oprema je izuzetno skupa u zadnje vrijeme, jer je potražnja na svjetskoj razini izrazita.
Moja nada je da je epidemija u Kini pod kontrolom i da će njihove tvrtke početi proizvoditi veće količine opreme koje će distribuirati u razne dijelove svijeta, uključujući i nama. Trenutno smo u nabavi opreme maski, odijela, međutim, pitanje je kad će to doći. Pitanje je prevoza, imamo puno naših dobrotvora koji žele donirati. Čak bih rekao da novac uopšte više nije upitan, koliko je upitna dostupnost opreme.
Prognoze
RSE: Kakve su prognoze kada je u pitanju dalje širenje korona virusa u Bosni i Hercegovini?
Arapović: Epidemija se u Bosni i Hercegovini zahuktava i sigurno će trebati još petnaestak ili 30 dana da dođemo do nekog vrhunca, a onda će se sa pooštrenim mjerama morati građanstvo uozbiljiti. Mislim da i sada građanstvo ima ozbiljan pristup i mislim samo da uz poruke ‘ostani doma’, poštovanje samoizolacije, da nema migracija između gradova i općina, posjete obiteljima starijima, ako se to poštuje, prije ćemo doći do vrhunca i prije ćemo izaći iz ove pandemije.
RSE: Da li su postojeće mjere dovoljne za građane kako se virus ne bi širio?
Arapović: Mislim da je najvažnije spriječiti nepotrebno kretanje. Virus se širi Afrikom, Australijom, prema tome, ne bih rekao da će toplo vrijeme uticati na njegovo smanjenje. Toplo vrijeme će biti naš prijatelj, međutim, da će ono promijeniti trenutnu epidemiju bez našeg napora i ograničavanja nepotrebnog kretanja, to neće baš tako ići. Vrhunac u BIH ne znam kada će biti, sve ovisi o nama. Škole su prestale sa radom, fakulteti, nema migracije djece, zabranjena su putovanja djeci. Međutim, ako se sjetite, bilo je kršenja takvih mjera. Ne smijemo dozvoliti da građanstvo krši te naredbe, a građanstvo moramo svakodnevno informirati o novim mjerama i trenutnom stanju u državi.
