Od Španije, preko Velike Britanije do Amerike, političari su predugo čekali prije nego što su preduzeli drastične korake neophodne da bi se zaštitili građani. Grčka je bila jedni uočljiv, a možda i iznenađujući, izuzetak od ovog neslavnog pravila.
Atina je ovih dana nevjerovatno tiha. Na raskrsnicama gdje automobili često projure na crvenom svijetlu, sada možete da prođete bez straha da će vas neko zgaziti. Uskim ulicama oko Partenona, koje su uvijek prepune turista, sada prolaze samo vlasnici pasa sa svojim ljubimcima.
Tako je od kada je Grčka uvela karantin 23. marta, sedam dana nakon što je zatvorila škole i ugostiteljske objekte. To je učinila prije većine svojih evropskih komšija, podsjeća “Independent”.
Kao posljedicu toga, zemlja je zabilježila oko 2.000 zaraženih i 90 preminulih od korona virusa. To je daleko manje od Italije, Španije i Francuske, mediteranskih zemalja slične klime i opuštenog mentaliteta koji je za mnoge bio glavni krivac kada se situacija na jugu Evrope otrgla kontroli.
Supermarketi su uveli mjere kontrole gužve, pri čemu svi prilikom ulaska moraju uzeti broj kako bi osigurali da na svakih 15 kvadratnih metara postoji samo jedna osoba. Svako ko napusti kuću mora sa sobom da ima obrazac u kojem navodi razlog izlaska i ličnu kartu. Regularne policijske patrole prate kretanje građana i kažnjavaju svakog ko prekrši pravila sa 150 eura.
Grčka je, na primjer, sve prodavnice osim prehrambenih zatvorila odmah nakon prvog prijavljenog smrtnog slučaja, dok su Italija i Španija to učinile poslije 18, odnosno 30 dana.
Čini se da je pokretačka snaga iza oštrih mjera krihki zdravstveni sistem zemlje – dugovima i ekonomskim krizama iscrpljeni Grci bili su od početka svjesni da njihove institucije, prije svega zdravstvene, neće podnijeti katastrofu nalik onoj koja je pogodila Italiju i Španiju.
Sredinom marta grčki Nacionalni zdravstveni sistem (ESI) mogao je da računa samo na 605 odjeljenja intenzivne njege, od kojih je zbog nedostatka osoblja samo 557 bilo u funkciji. Grčka ima preko 10 miliona stanovnika, pa taj odnos lošiji nego u većini drugih zemalja.
– Ključno je bilo brzog reagovanja, jer se vlada plašila da zdravstveni sistem neće izdržati zbog prethodnih kriza i štednji – rekla je Stela Ladi, asistent profesora na Univerzitetu Panteion u Atini.
Kako je dodala, Italija je, kao mnogo puta u prošlosti, služila kao primjer.
– Ona često nije samo susjed, već i ogledalo Grčke. Vidjeti slike iz Italije i onoga što se tamo dešava, guralo je i vladu i ljude da to shvate ozbiljno – objasnila je.
Hitna potreba za povećanjem kapaciteta dovela je do zauzimanja prostora u privatnim bolnicama, kao i do obezbjeđivanja dodatnih kreveta za intenzivnu njegu u javnim bolnicama. Do sada su kapaciteti skoro udvostručeni na 910 kreveta, a taj broj će nastaviti da raste.
Međutim, i u Grčkoj je bilo problema u početku. Zatvaranje barova i kafića 13. marta uslijedilo je nakon sunčanog vikenda kada su se građani masovno okupljali na plažama i šetalištima. Kao odgovor na to, premijer Kirijakos Micotakis naredio je da se plaže i skijališta takođe zatvore.
Putovanje do bilo kog ostrva u Egejskom moru sada je dozvoljeno samo mještanima, kako bi se spriječilo da se virus proširi ostrvima, na kojima je i prosječna starost stanovništva veća od one na kopnu.
– Ovaj Uskrs će biti drugačiji. Nećemo ići u naša sela, nećemo peći jagnje na ražnju i nećemo ići u crkvu – rekao je Nikos Hardalias iz Ministarstva civilne zaštite.
Problema je bilo i sa Grčkom pravoslavnom crkvom, koja je u početku odbila da zabrani pričešćivanja i liturgije i koja je izdala saopštenje u kome se kaže da se virus ne može prenijeti na ovaj način. Oni su od tada prestali sa službama, ali crkve ostaju otvorene za pojedinačnu molitvu.
Ali iako se čini da je Grčka, za sada, uspjela da obuzda širenje virusa, ostaje zabrinutost zbog velike izbjegličke populacije u kojoj su već prijavljeni prvi slučajevi.
Veliku zabrinutost vlade odražava i ogroman broj policijaca koji danonoćno patroliraju ulicama.
Ovaj topao uskršnji vikend biće historijski test za sposobnost svih Grka, koji obično imaju velika porodična okupljanja u ovo doba godine da “menoume spiti” (ostanu kod kuće) i nastave da ravnaju krivu, piše “Blic“.
