BiH

BHAAAS: Lijek doniran BiH za liječenje koronavirusa nije efikasan, a ček je i opasan

Hydroxychloroquine se može koristiti u kliničkim ispitivanjima uz naglašavanja mogućih nuspojava i uz jasnu saglasnost pacijenta/porodice.

Hydroxychloroquine - PR/Haber.ba

Povodom informacije koja je objavljena u bosanskohercegovačkim medijima da su Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine i kompanija SANDOZ (Lek Pharmaceuticals d.d., član tvrtke Sandoz), potpisali Ugovor o donaciji kojim će Sandoz donirati Bosni i Hercegovini 22.800 tableta Hydroxychloroquine Sulphate, koji je u medijima predstavljen kao ”jedan od najefikasnijih lijekova u liječenju Covid-19“, ugledni stručnjaci iz oblasti epidemiologije i članovi Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauke (BHAAAS) ovim putem demantuju gore navedenu informaciju kao nepotpunu i djelomično tačnu.

Prema službenoj informaciji koju je 25.4.2020. godine objavio U.S. FDA (Food and Drug Administration) ne postoji lijek koji je odobren niti za prevenciju niti za tretman COVID-19 uključujući i Hydroxychloroquine Sulphate, navodi se u saopštenju BHAAAS-a, te dodaje:

Istovremeno stručnjaci naglašavaju da ovaj lijek ne samo da nema potvrđenog korisnog djelovanja, već može biti veoma opasan. Hydroxychloroquine se može koristiti u kliničkim ispitivanjima uz naglašavanja mogućih nuspojava i uz jasnu saglasnost pacijenta/porodice.

Hydroxychloroquine se godinama koristi za tretman malarije, reumatičnog artritisa i sistemskog lupusa. Ideja da je lijek potencijalno koristan za tretman COVID-19 je bazirana na laboratorijskim eksperimentima koje su pokazale takvu mogućnost. Međutim, još uvijek se ne može dokazati da ovaj lijek ima sličan učinak u ljudskom organizmu za liječenja COVID 19. Iz istih razloga, do danas se ni jedan lijek ne može službeno koristiti za liječenja COVID 19 osim kao eksperimentalan prije nego prođe rigorozne faze studiranja na ljudima.

”Od 16. marta do 21. aprila 2020. godine objavljeno je ukupno sedam studija u vezi s korištenjem Hydroxychloroquina na ljudima. Da ne idemo u detalje, za sve studije je zajedničko da nema jasnog dokaza pozitivnog učinka niti preporuke za korištenje. Naprotiv neki od ovih studija su objavili veću smrtnost asociranu s korištenjem ovog lijekom”, saopšteno je iz udruženja.

U Francuskoj, Brazilu i Švedskoj su, dodaju, zaustavili eksperimente s ovim lijekom zbog učestalih nuspojava, stoga se čude da su državne institucije BiH tako brzopleto potpisale ugovor o ovoj donaciji, te da su mediji objavili informaciju da se radi o “jednom od najefikasnijih lijekova u liječenju Covid-19″.

”Ovaj lijek može izazvati niz nuspojava, a prije svega su relativno česte srčane aritmije posebno kod vrlo bolesnih pacijenata”, navodi se u saopštenju.

Trenutno doktori u USA ovaj lijek koriste samo na bolesnicima u kliničkim ispitivanjima, ali s mnogo manje elana nego početkom pandemije.

Dodaju da je ovo trenutni stav respektabilnih svjetskih zdravstvenih organizacija koje se bave ovim gorućim pitanjem. Znanje o bolesti, tvrde, je dinamično i tek u začetku jer je bolest nova. Naravno, buduća eksperimentalna istraživanja mogu demantovati ove nalaze.

Ovaj stav članova Sekcije medicinskih znanosti BHAAAS zaniva se na službenim preporukama od strane:

  • WHO ( World Health Organization)
  • US CDC (Center for Disease Control and Prevention)
  • US FDA ( Food and Drug Administration)
  • ECDC (European Center for Disease Control and Prevention)

Saopštenje potpisuju dr. Mahira Tanović, predsjednica BHAAAS-e i dr. Adnan Begović, specijalista za plućne bolesti i intenzivnu njegu s klinike u San Diegu.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh