O svom nedolasku na sastanak, iako je po funkciji član ove radne grupe, Čović je pismom obavijestio je predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića.
“Aktualni saziv Predsjedništva BiH, sa stanovišta pozicije hrvatskoga člana, ne ispunjava kriterije konstitutivnosti i legitimnosti predstavljanja sukladno Ustavu i jasnom tumačenju sadržanom u Odluci U23/14, a imajući u vidu jasnu vezu članova Predsjedništva BiH s odgovarajućim klubovima u Domu naroda Federacije BiH”, stoji, između ostalog u pimsu upućenom Džaferoviću koji je domaćin sastanka.
Kao glavni razlog nedolaska Čović je kazao kako se zanemaruju načela konsitituvnosti i demokratskog predstavljanja.
“Osporavanje i negiranje tog načela upućuje na to da politička opcija koju zastupate djeluje sustavno s ciljem uspostavljanja vladavine bošnjačkog naroda, ne kao jednakopravnog, već isključivo nadmoćnog političkog naroda, primarno na području Federacije BiH. Opstrukcijom jednakopravnosti svjesno se uništava natkrovljujuće načelo Ustava te potiče pravna i politička nesigurnost. Unitaristička politika čiji je radikalni vrhunac ozvaničen i u platformi SDA jasna je poruka protivna Ustavu, Washingtonskom i Dejtonskom sporazuu te, kao takva, apsolutno neprihvatljiva”, naveo je Čović.
Grupu čine predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik, predsjedavajući i dva zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, Bisera Turković i Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući i dopredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović, Denis Zvizdić i Borjana Krišto te predsjedavajući i dopredsjedavajući Doma naroda PS BiH Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Nikola Špirić.
U pitanju je široko političko tijelo koje će se sastajati u zgradi Predsjedništva BiH i prema potrebi pomagati u rješavanju određenih pitanja vezanih za evropski put BiH te će biti zadužena da se osigura da procesi unutar BiH idu naprijed i da se postigne što je moguće širi konsenzus.
Susret članova radne grupe dolazi uoči samita u Zagrebu 6. maja kada će na videokonferenciji šefovi država ili vlada država članica Evropske unije i zapadnog Balkana razmatrati stanje procesa evropskih integracija.
