Iako formalno najviši u BiH, državni nivo vlasti ne raspolaže velikim brojem instrumenata za provođenje određenih mjera u oblasti ekonomije, već je to u ingerencijama nižih nivoa vlasti, prije svega entiteta.
Svejedno, državni nivo ima značajnu ulogu po pitanju indirektnih poreza, protoka roba i usluga te zaduživanja, što je sumirano u nizu predloženih mjera koje se odnose na državni nivo vlasti.
Usvajanje državnog budžeta
Kako bi državni nivo mogao adekvatno odgovoriti na aktuelnu krizu, potrebno je da što prije usvoji državni budžet. Riječ je o redovnom budžetu za 2020. godinu koji još uvijek nije usvojen. Državni budžet je potreban za normalno funkcionisanje državnih ministarstava i drugih organa države, a što je neophodno u jeku kriznih dešavanja. Budžet je potrebno uskladiti u skladu s novonastalim okolnostima uzrokovanim Covid-19 pandemijom.
Osiguravanje jednostavnijeg protoka roba
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH treba olakšati i ubrzati promet svih roba i usluga te raditi na normalizaciji trgovine s ključnim tržištima za naše kompanije, naročito Italije i Kine, koje su najviše pogođene pandemijom, ali i Njemačke, Austrije i drugih zemalja. Posebno bitno je osigurati ubrzan protok roba između članica CEFTA sporazuma. BiH mora čim prije osigurati ili obnoviti sve trgovinske odnose sa zemljama članicama EU, a koje predstavljaju najvažnije vanjskotrgovinske partnere naše zemlje. Tokom krize ne smije biti bilo kakvih smetnji za brži protok roba koje su vitalne za BiH, dok u periodu stabilizacije treba težiti liberalizaciji trgovinskih tokova. Ova mjera se odnosi i na unutarnji protok roba, tj. jedinstveni ekonomski prostor i treba učiniti sve da se spriječe pojave “lokalnih šerifa” koji zabranjuju kretanje roba i usluga unutar BiH.
Odgoda plaćanja carinskog duga
Potrebno je odgoditi plaćanje carinskog duga za jedan mjesec. Na ovaj način će se olakšati protok roba u vanjskoj trgovini i unaprijediti likvidnost aktera ovih radnji. Carinski dug znači obavezu osobe da plati određeni iznos uvoznih/izvoznih dažbina koje se primjenjuju na određenu robu prema propisima BiH.
Izmjena zakona o PDV-u u smjeru izmjene roka za plaćanje
Ekonomske posljedice pojave Covid-19 pandemije ubrzo će se osjetiti i u našoj državi. Kako bi se bar djelimično ublažile ove negativne posljedice, pravnim licima je potrebno omogućiti da se podnošenje i plaćanje poreza na dodanu vrijednost pomjeri na posljednji radni dan u mjesecu, u odnosu na 10-ti kako je sada zakon predvidio. Mnoga pravna lica, u vremenu kada je zabranjen rad, ali i nakon toga, kada bude došao period stabilizacije ekonomske aktivnosti, neće biti u prilici da na vrijeme podnesu i plate svoje poreske obaveze, primarno zbog poteškoća u naplati svojih potraživanja, čime ulaze u automatski poreski prekršaj i prijete im kazne i sankcije, što predstavlja dodatni teret za njihovo poslovanje. Ono što je bitno navesti jeste da na dugi rok državni nivo treba da izmijeni zakon o PDV-u s ciljem određivanja roka u skladu s ostvarenom naplatom.
Izmjena zakona o akcizama u BiH
Ova mjera predviđa dvije stvari. Prvo, oslobađanje od plaćanja akciza na alkohol namijenjen za proizvodnju dezinfekcionih sredstava. Drugo, namjensko usmjeravanje novca od akciza na duhanske proizvode u zdravstveni sektor. S obzirom na razmjere koje ostavlja Covid-19 pandemija kako na cijeli svijet, tako i na BiH, došlo je do nestašice dezinfekcionih sredstava na tržištu. Naši proizvođači ovih sredstava su u potpunosti ovisni o ino tržištu. Uvažavajući činjenicu da je trenutno jedino na EU tržištu moguća nabavka većih količina alkohola, uz manji udio mogućnosti nabavke i na domaćem tržištu, ovim izmjenama zakona olakšao bi se rad domaćim proizvođačima i osigurale niže cijene ovih važnih proizvoda.
Druga izmjena ovog zakona bi se odnosila na namjensko usmjeravanje sredstava po osnovu akciza na duhanske proizvode u zdravstveni sektor. Po osnovu akciza na duhan, u periodu 2009. – 2019., prikupljeno je 8,1 milijardi KM. Iako se sredstva namjenski prikupljaju, uglavnom se nenamjenski troše, tako da od ovih sredstava ništa nije otišlo u zdravstveni sektor, već uglavnom u tekuću budžetsku potrošnju. Upravo bi se namjenskim usmjeravanjem sredstava u zdravstvo ojačao zdravstveni sektor i unaprijedila zdravstvena zaštita građana.
Načini finansiranja predloženih mjera
Provođenje navedenih mjera zahtijeva značajna finansijska sredstva. Osim budžetskih ušteda koje su neminovne, ali čiji su učinci dugoročni i imat će više značaja u periodu od godinu dana, u ovom momentu su važniji načini promptnog finansiranja.
Započinjanje pregovora radi postizanja moratorija na plaćanje međunarodnih kreditnih obaveza BiH
Ministarstvo finansija i trezora BiH treba odmah započeti pregovore o uvođenju moratorijuma na kreditne obaveze iz ranijeg perioda, koje ima BiH, odnosno njeni entiteti, kantoni i gradovi/opštine. Cilj je da se postigne moratorij na otplatu međunarodnih kreditnih obaveza svih subjekata u BiH na period od šest mjeseci ili godinu dana. Pri tome, potrebno je voditi računa da se ne ugrozi kreditni rejting države, tj. da se prikaže neophodnost moratorija u funkciji stabilizacije ekonomije zemlje zbog djelovanja vis maior, tj. događaja koji se nije mogao predvidjeti. Putem navedenog moratorija, svi budžetski nivoi bi dobili dodatno vrijeme za konsolidaciju i oporavak, što bi im olakšalo mogućnost podrške privatnom sektoru.
Započinjanje pregovora s MMF-om i drugim finansijskim institucijama oko novih kreditiranja
Otvoriti pregovore s predstavnicima/cama MMF-a i drugih međunarodnih finansijskih i političkih institucija s ciljem hitnog odobravanja sredstava kroz instrumente brzog finansiranja. Pritom treba otvoriti pregovore sa Svjetskom bankom s ciljem dobijanja sredstava hitne podrške. Također, preko nadležnog državnog ministarstva pokušati pronaći druge dostupne povoljne kredite s ciljem dodatnog zaduživanja. Sva navedena sredstva trebaju da se troše namjenski i to prije svega kao podrška zdravstvenom sistemu i za finansiranje svih planiranih mjera za stabilizaciju ekonomije.
Osnaživanje diplomatske aktivnosti u cilju osiguranja međunarodnu podrške
Diplomatske aktivnosti treba usmjeriti za osiguranje značajnije međunarodne pomoći za domaću privredu, prije svega od dokazano prijateljskih zemalja. Dobijenu pomoć u finansijskim sredstvima ili robi treba usmjeravati namjenski u pravcu realizacije svih navedenih mjera i ciljeva. Diplomatskim aktivnostima treba da se osigura i neophodna medicinska oprema. Ove aktivnosti posebno treba usmjeriti ka zemljama EU, regiona, zatim SAD, Kini, Rusiji, Turskoj, kao i članicama Organizacije islamske saradnje.
Ostvariti selektivne budžetske uštede
Uvažavajući ograničenost državnog budžeta, potrebno je ostvariti selektivne budžetske uštede koje se odnose na izvršnu i zakonodavnu vlast. Ova mjera treba da predstavlja simbolični akt kojim se predstavnici/eovih nivoa vlasti solidarišu s građanima BiH. Riječ je o neto platama iznad 2.000 KM, što znači da ovo neće ugroziti kontinuiranu potrošnju. Uštede se mogu napraviti i po drugim osnovama – u segmentu diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine u drugim zemljama, maksimalno smanjiti troškove mobilnih telefona, službenih vozila, putnih troškova, službenih putovanja na sastanke, konferencije i seminare te troškove reprezentacije, nabavke namještaja i sličnih nepotrebnih troškova. Sredstava po osnovu navedenih ušteda je potrebno distribuirati na druge budžetske stavke, a shodno očekivanom padu javnih prihoda.
Sve navedeno je potrebno raditi u koordinaciji sa nižim nivoima vlasti u BiH – enitetima prije svega, ali također i kantonima, gradovima/opštinama i Brčko distriktu.
Izvor:
Izvještaj “COVID-19, ekonomske posljedice za Bosnu i Hercegovinu, mjere i rješenja”
Admir Čavalić, Faruk Hadžić, Damir Bećirović
Friedrich-Naumann-Stiftung für die Freiheit Bosnien-Herzegowina Čekaluša Čikma 4 71000 Sarajevo
https://westbalkan.fnst.org/content/covid-19-analysis
