Liturgiju je služio episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, koji je tokom besjede poručio da je smisao današnjeg sjećanja na žrtve ne dozvoliti da pobijede zlo, mržnja i osvetoljubljivost.
“Kada stojimo na ovako strašnom mjestu i sjećamo se naših nevino ubijenih žrtava, znamo da samo naša savjest i život mogu iz toga da izvedu i oslobode smisao, a smisao je u tome da nas ne pobijede zlo, mržnja, osvetoljubljivost. Mržnja ne izjeda samo one koje bismo eventualno mrzili, nego i nas same”, poručio je episkop Dimitrije, prenosi “BHRT“.
Obilježavanju su prisustvovali članova porodica nastradalih, predstavnici institucija Republike Srpske, srpski predstavnici u institucijama BiH, grada Istočno Sarajevo, istočne Hercegovine, boračkih organizacija i Saveza logoraša.
U Bradini je maja 1992. ubijeno 48 srpskih civila. Preostali su odvedeni u logore ili protjerani, njihova imovina opljačkana, a kuće i Crkva Vaznesenja Gospodnjeg zapaljeni i srušeni. U logorima su umorena još 22 stanovnika Bradine, dok se za pet još traga.
U Sudu BiH za zločine počinjene nad srpskim civilnim stanovništvom na području Konjica, u periodu od maja 1992. do maja 1993. godine, a koji obuhvataju i Bradinu, sudi se Esadu Ramiću, Omeru Boriću, Šefiku Nikšiću, Adnanu Alikadiću, Mitku Pirkiću, Redži Baliću, Hamedu Lukomirku, Safaudinu Ćosiću, Muhamedu Cakiću, Ismetu Hebiboviću, Enesu Jahiću, Senadinu Ćibi i Željku Šimunoviću.
Oni su optuženi za napade i ubistva više desetina srpskih civila, među kojima je bilo djece i starijih lica, te mučenja, zlostavljanja, nečovječna postupanja, protivpravna zatočenja većeg broja Srba iz Konjica i okolnih sela Bradina, Cerići, Zukići, Brđani, Džepi, Zagorice, Hum, Blace, Nevizdraci, Donje Selo, Vrdolje, Živanja, Sitnik, Bjelovčina, Zabrđani, Bijela.
