Do 25.februara Svjetska zdravstvena organizacija priopćila je da se virus širi sjevernom Italijom i da je u Kini već odnio hiljade života, ali u tom trenutku u Velikoj Britaniji bilo je samo 13 potvrđenih slučajeva i nitko nije umro. Iako su iz vlade naredili bolnicama da se pripreme za priljev pacijenata, ocijenili su da nema povećane opasnosti od zaraze najugroženijih skupina, starijih stanovnika iz raznih domova za skrb, piše CNN.
Ove smjernice ostat će na snazi tokom sljedeće dvije i pol sedmice, a broj slučajeva koronavirusa u Velikoj Britaniji će eksplodirati. Kad su 13.marta preporuke povučene i zamijenjene novim smjernicama, već su bila 594 potvrđena slučaja zaraze i bilo je prekasno, prenosi “Index“.
Do 1. maja od ukupno 33.365 potvrđenih smrtnih slučajeva u Engleskoj i Walesu, njih najmanje 12.526 ili 38 posto bili su korisnici domova za skrb, pokazuju podaci Ureda za nacionalnu statistiku (ONC). I dok je britanska vlada branila svoj način rješavanja problema, osoblje domova i stručnjaci pripisivali su barem dio krivnje za najveći broj smrtnih slučajeva u Europi prioritizaciji bolnica nad ovim ustanovama.
Pogubne posljedice
Drugi su za to optužili presporo uvođenje testova, vladin navodni plan o imunitetu krda te njen neuspjeh u pravovremenom uvođenju karantene. Velika Britanija u tome nije usamljena. Mnoge druge nacije oklijevale su s mjerama u ustanovama za njegu i skrb, a posljedice su bile pogubne, piše CNN.
Istraživači London School of Economicsa (LSE) osnovali su unutar International Long Term Care Policy Networka (LTCPN) posebnu skupinu pod nazivom Long-Term Care responses to Covid-19 (LTCcovid). LTCcovid je globalna mreža znanstvenika i stručnjaka koji prikupljaju i analiziraju službene podatke iz cijelog svijeta. Oni su otkrili da mnoge države u svojim domovima za skrb imaju visoke stope teških infekcija i smrtnih slučajeva.
Usporedba broja smrtnih slučajeva nije jednostavna, neke zemlje imaju posebne podatke za domove za starije osobe, dok druge u te podatke uključuju i ustanove za skrb o hendikepiranim osobama. Neke zemlje u svoje podatke uopće ne ubrajaju osobe iz domova koje su preminule u bolnici, druge imaju regionalne varijacije, dok treće nemaju nikakve podatke. Mnoge nacionalne vlade tek počinju bilježiti broj smrtnih slučajeva u domovima za skrb i podaci su zapanjujući.
Prema podacima koje je objavio LTCcovid, više od polovine smrtnih slučajeva u Belgiji, Francuskoj, Irskoj, Kanadi i Norveškoj dogodilo se u domovima za skrb ili među štićenicima takvih ustanova. Podaci Kaiser Family Foundationa za SAD iz 35 saveznih država pokazuju da se 30.130 ili 34,6 posto od ukupno 87.000 smrtnih slučajeva od koronavirusa do 15. maja odnosi na štićenike domova za skrb. Oni su nerazmjerno više zastupljeni i u zemljama s relativno malo smrtnih slučajeva. u Australiji je među prvih 99 preminulih bilo 26 osoba iz domova za skrb, odnosno više od četvrtine svih preminulih do 18. svibnja.
“Veliki neuspjeh”
Švedska je više puta branila svoju kontroverznu odluku da ne ograniči kretanje, ali ministrica zdravstva Lena Hallengren priznala je “veliki neuspjeh” u zaštiti starijih ljudi i rekla kako su sada najvažniji domovi za skrb. Podaci LTCcovida pokazuju da je među ukupno 3395 smrtnih slučajeva 14.maja i 1661 preminuli štićenik doma za skrb, odnosno njih 49 posto, piše CNN.
“Francuska, Španjolska i Italija su brzo preplavljene virusom. To su prve europske zemlje koje su imale velike probleme. Mislim da su ponudile mnogo lekcija koje su se mogle primijeniti i u drugim europskim zemljama”, rekla je za CNN Adelina Comas-Herrera, vodeća LSE-ova istraživačica.
Unatoč brojnoj starijoj populaciji, Italija je propustila na vrijeme poduzeti mjere u staračkim domovima, pokazuje istraživanje LTCcovida. Talijanski dnevni list Il Post objavio je u sedmici koji je završio 30. marta da korisnici domova za starije u sjevernoj regiji Lombardiji obolijevaju i umiru više nego što je uobičajeno, a zabilježen je i manjak zaštitne opreme i testiranja u takvim ustanovama.
Upravljanje takvim domovima u Italiji je spušteno na regionalnu razinu. Talijanski Nacionalni institut za zdravstvo pokrenuo je anketu kako bi istražio što se događa, ali su mu 14. travnja i dalje nedostajali podaci iz više od 4000 domova.
Slično se dogodilo i u Francuskoj, nastavlja CNN, gdje je 18. svibnja više od polovine svih smrtnih slučajeva od koronavirusa bilo iz staračkih domova. Podaci iz Španjolske nisu konzistentni jer neke regije u statistiku ubrajaju sve osobe s invaliditetom u svim dobnim skupinama. Potvrđeni broj preminulih u domovima do 10. svibnja bio je 9642 ili 30,2 posto od ukupno 31.889 preminulih od koronavirusa.
Italija, Španjolska i Francuska
Na vrhuncu epidemije u sjevernoj Italiji 9. ožujka lombardijska je vlada zatražila od staračkih domova da naprave mjesta za nekritične pacijente s covidom-19 kako bi se olakšao pritisak na bolnice. Regionalna vlada kasnije je rekla da će domovi dobiti po 150 eura za svakog pacijenta kojeg prime.
Raffaele Antonelli Incalzi, predsjednik Talijanskog gerijatrijskog društva (SIGG), rekao je u izjavi početkom travnja da su starački domovi “biološke tempirane bombe” dijelom i zbog toga što prenatrpane bolnice premještaju starije pacijente u nepripremljene domove. Anonimni izvor iz lombardijskog zdravstvenog odjela 1. travnja je CNN-u rekao da daju prednost testiranju novoprimljenih u bolnice i druge medicinske ustanove u odnosu na testiranje postojećih pacijenata u staračkim domovima.
Lombardijska vlada rekla je CNN-u da neće davati izjave o staračkim domovima zbog neovisne istrage o velikom broju preminulih u takvim domovima u regiji koja je pokrenuta 7. travnja.
Prvi izvještaji o koronavirusu u Francusku su došli 24. siječnja, ali prva medijska priopćenja koja se tiču staračkih domova stigla su tek 6. ožujka, a u njima je stajalo da su smjernice domovima poslane tog dana. Prvi smrtni slučaj u Francuskoj prijavljen je sredinom veljače, ali evidencija preminulih u domovima za skrb nije posebno vođena sve do 2. travnja.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron naredio je državnu rekviziciju maski u tvitu od 3. ožujka. Maske su prvo podijeljene regionalnim bolnicama i ljekarnama, koje su bile zadužene za opskrbu staračkih domova i privatnih zdravstvenih djelatnika, pokazuje objava za medije Ministarstva zdravstva od 13. ožujka.
Prema Reutersovim saznanjima, rekvizicija je prekinula opskrbni lanac u prvim danima pandemije pa su neki domovi čekali na naručene maske dva tjedna. Stručnjaci iz sektora za skrb o starijima i djelatnici staračkih domova poslali su 20. ožujka pismo ministru zdravstva Olivieru Veranu, u kojem su izrazili zabrinutost i zatražili 500.000 maski tjedno u pogođenim područjima, na što je ministar pristao.
Jean-Pierre Riso, predsjednik Nacionalne udruge ravnatelja ustanova i usluga za starije, rekao je Reutersu da je kašnjenje pridonijelo širenju virusa u staračkim domovima, ali i da nema dokaza o izravnoj vezi između politike rekvizicije i smrtnosti u staračkim domovima.
Prvi slučaj u Španjolskoj zabilježen je krajem siječnja, ali prve smjernice za staračke domove nisu objavljene do 5. ožujka. One su zahtijevale izolaciju simptomatičnih štićenika ili osoblja, ali ne i onih koji su bili u kontaktu s nekim tko je imao simptome. No šire smjernice su nalagale zdravstvenim radnicima koji skrbe za moguće slučajeve zaraze da budu u karanteni.
Smjernice za staračke domove nisu specificirale koga treba kontaktirati oko sumnjivih slučajeva, manjka osoblja ili zaštitne opreme. Domovi za skrb u Španjolskoj nisu u stalnom kontaktu s upravnim tijelima i djelatnici moraju nazvati hitnu pomoć kako bi prijavili potencijalnu zarazu, a osoblje nije posebno osposobljeno za potrebe takvih domova. Manjkava komunikacija pojačala je utjecaj nestašice zaštitne opreme, a osobe sa simptomima nisu imalo prioritet pri hospitalizaciji. Manjkalo je i medicinske podrške, prenosi CNN nalaze istraživanja.
Do 24. ožujka angažirana je i španjolska vojska. Ministrica obrane Margarita Robles rekla je da su vojnici pronašli mrtve i napuštene štićenike domova u njihovim krevetima. Vlada je dan kasnije objavila da je ta informacija proslijeđena javnom tužitelju koji je pokrenuo istragu. Nove smjernice za staračke domove pozivaju na proširene izolacijske mjere, ali neki domovi kažu da će u tom slučaju morati poslati kompletno osoblje kućama.
Najteže razdoblje
Mnoge zemlje presporo su naučile lekciju o staračkim domovima iz primjera zemalja koje su bile pogođene na početku pandemije. Britanska vlada poručivala je stanovnicima da ostanu kod kuće kako bi se održao zdravstveni sustav i sačuvali životi. Testiranje je bilo ograničeni zato što je vlada 12. marta odustala od masovnog testiranja, piše CNN.
Predsjednik vladina odbora za znanost iz redova konzervativaca prošlog je tjedna pisao premijeru Borisu Johnsonu o tome da je odluka o testiranju samo unutar bolnica značila da djelatnici domova za skrb nisu mogli biti testirani onda kad se virus najviše širio, što je imalo značajne posljedice.
Ministar pravosuđa Robert Buckland rekao je prošli tjedan Sky Newsu da je na početku epidemije vlada dala prednost Nacionalnom zdravstvenom sustavu (NHS) u odnosu na staračke domove, koje mogu voditi privatne kompanije, dobrotvorne organizacije i lokalna vijeća.
“Morali smo se odlučiti oko testiranja i odlučili smo se fokusirati na NHS”, rekao je Buckland i dodao kako misli da je to bilo apsolutno neophodno.
Britansko Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (DHSC) objavilo je 16. travnja plan rekavši da namjerava provesti testiranje svih korisnika prije prijema u domove za skrb. Britanski opozicijski vođa Keir Starmer suprotstavio se 13. svibnja premijeru Johnsonu u parlamentu zbog vladina pristupa domovima za skrb. Johnson je negirao da je Velika Britanija kasnila u zaštiti starijih rekavši da su domovi zatvoreni prije ostatka populacije i da je to bio usklađeni akcijski plan.
Međutim, dok je Johnson na konferenciji za novinare 16. ožujka rekao kako “ne želi da ljudi bespotrebno posjećuju staračke domove”, samim domovima nije rečeno da zabrane posjete sve do nacionalnog lockdowna 23. ožujka.
“Inicijalni savjeti dobro su odražavali situaciju kad još nije bilo prijenosa u zajednici, što znači da je rizik od ulaska infekcije u staračke domove bio ograničen. Nakon što je došlo do širenja zaraze ušli smo u fazu usporavanja infekcije i izdane su nove smjernice”, rekla je za CNN glasnogovornica DHSC-a.
Dodala je da DHSC daje prednost testiranju u staračkim domovima i s 3,9 milijardi dolara pomaže lokalnim vlastima olakšati pritisak na usluge kao što su domovi za skrb, a za takve ustanove prošli tjedan izdvojeno je dodatnih 730 milijuna dolara.
“Od početka pandemije radili smo na tome da domovima za skrb i njihovom osoblju omogućimo svu potrebnu podršku. Gotovo dvije trećine domova nije imalo zaraženih osoba, a broj smrtnih slučajeva u domovima je u padu“, rekla je glasnogovornica DHSC-a.
Međutim, Nicola Richards, voditeljica tri doma Palms Row Health Care u Sheffieldu, kaže da su njene ustanove imale problema.
Domovi su privatni, ali za mnoge korisnike plaćaju se iz državnih fondova. Neke bolnice su pacijente slale natrag u domove bez testiranja na koronavirus i osoblje se moralo izolirati zajedno s korisnicima, a pritom nisu imali dovoljno zaštitne opreme. Richards kaže da se osjećala nemoralno kad je od prestravljenog osoblja, od kojih neki rade za britansku minimalnu plaću od 10,66 dolara po satu, morala zatražiti da se brine o oboljelima od covida-19. Dodala je da su neki njeni zaposlenici bili u suzama te da nije dobila nikakvu pomoć iz vladina fonda iako su joj troškovi narasli.
Mike Padgham, ravnatelj staračkog doma St. Cecilia u Scarboroughu u sjevernoj Engleskoj, kaže da je u posljednja dva mjeseca umrlo 19 korisnika doma od njih 110. No kod samo petero je potvrđen covid-19, dok se za ostale to ne može sa sigurnošću reći. Naglasio je kako misli da je broj preminulih u Velikoj Britaniji podcijenjen zbog manjka testiranja i da je situacija bila uznemirujuća.
“Staračkim se domovima bavim već gotovo 30 godina, ali ovo je sigurno najteže razdoblje”, rekao je Padgham za CNN te dodao da su vladine smjernice bile kontradiktorne i da novčana pomoć nije došla do mnogih domova koji su zabrinuti za svoju budućnost.
Velika Britanija u početku nije bilježila preminule u staračkim domovima. Posljednji službeni podaci ONS-a za Englesku i Wales pokazuju da se 38 posto smrtnih slučajeva od koronavirusa dogodilo u domovima, a LTCcovid navodi da bi stvarna brojka mogla biti puno veća.
Smatra se da većina nacionalnih vlada daje preniske procjene zbog problema s identifikacijom uzroka smrti. Istraživači kažu da je najbolje uspoređivati broj preminulih ove godine s prethodnim godinama (višak smrtnosti) jer to uključuje i broj smrtnih slučajeva koje je neizravno uzrokovao virus. Procjenjuje se da je među korisnicima domova za skrb u Engleskoj i Walesu od 9. ožujka do 8. svibnja bila 25.591 umrla osoba više, odnosno da takvi slučajevi čine 52 posto među 49.470 više preminulih nego prethodnih godina.
Tiha patnja
Starački domovi označeni su kao izvorište epidemije koja se brzo proširila SAD-om, a neuspjeh u kontroli širenja virusa u jednoj ustanovi u Seattleu imao je posljedice za saveznu državu i cijelu naciju, pokazuje izvještaj u časopisu Journal of the American Medical Association. U cijelom su sektoru postojali slični problemi – ljudi s kroničnim stanjima koji žive zajedno, njegovatelji koji šire infekciju među korisnicima domova, nedostatak osoblja zbog bolesti, izolacija i male plaće.
Dom za starije osobe u Montrealu u Kanadi pokazao je kako katastrofalni mogu biti takvi problemi. Kriminalistička istraga pokrenuta je nakon što je za manje od mjesec dana umro 31 stanar Herron Seniors’ Residencea, a među njima i petero s potvrđenim covidom-19. Dužnosnici Quebeca kažu da je većina osoblja napustila dom i da su štićenici bili gladni i zanemareni. Istraga još traje, a ustanova je sredinom travnja odbila komentirati situaciju za CNN.
Izvještaj LTCcovida pokazuje da se 3890 od 4740 smrtnih slučajeva (82 posto) od koronavirusa u Kanadi do 8. svibnja dogodilo među korisnicima staračkih domova. Health Canada potvrdila je CNN-u da je brojka 19. svibnja bila gotovo 80 posto. Ontario, najveća kanadska provincija, najavio je neovisnu istragu.
Još jedan zabrinjavajući incident dogodio se u domu za skrb u regiji Southern Ile-de-France. Prema istraživanjima iz časopisa Journal of the American Medical Directors Association, najmanje 24 od 140 korisnika doma umrlo je pet dana nakon što su zbog zaraze koronavirusom bili izolirani u svojim sobama, bez pomoći s hranom i pićem. Većina ih je umrla od hipovolemijskog šoka zbog gubitka krvi i tjelesnih tekućina, stoji u izvješću.
Domovi za skrb obično se financiraju kombinacijom vladinih dotacija i privatnih naknada, što znači da postoje velike razlike u kvaliteti skrbi i da ljudi slabog socijalno-ekonomskog statusa prolaze lošije. To se tijekom pandemijske krize samo pogoršalo.
Lekcije iz SARS-a
Comas-Herrera rekla je za CNN da su nacije koje su uspješnije kontrolirale covid-19 obično bile uspješnije i u domovima za skrb. Njemačka je prijavila samo 3029 preminulih (37,3 posto) u komunalnim ustanovama kao što su starački domovi, a ukupno je 20. svibnja imala 2090 smrtnih slučajeva, što je manje nego u većini zapadnih zemalja unatoč tome što Njemačka u ovu statistiku uključuje i skloništa za beskućnike, izbjegličke centre i zatvore.
To je rezultat sveobuhvatnog testiranja, povećanja plaća za njegovatelje i davanje detaljnih smjernica, među kojima je i preporuka za uspostavljanje posebnih zona u domovima, pokazuje analiza koju je objavio LTCcovid.
Comas-Herrera kaže da su azijske zemlje, koje su bile teško pogođene SARS-om (teški akutni respiratorni sindrom), bile posebno predane zaštiti domova za skrb od covida-19 te su se pripremile drukčije od Sjeverne Amerike i Europe.
Te zemlje brzo su zabranile posjete domovima i uvele mjere kao što su sveobuhvatno testiranje, nošenje zaštitne opreme, mjerenje temperature osoblju i striktne izolacijske zone. U Južnoj Koreji bilo je uobičajeno da se osoblje izolira zajedno sa stanarima domova i da se smjene izmjenjuju svaka dva tjedna. Od 247 ukupno umrlih od covida-19 u Južnoj Koreji 30. travnja, 84 osobe bile su štićenici domova za skrb ili njih 34 posto. Otkako su mjere uvedene ni u jednom domu nije se dogodilo veće širenje virusa.
Hong Kong je objavio da nije imao nijednu infekciju u domovima za skrb, ukupno je bilo samo 1000 slučajeva i četiri preminula. U Singapuru je samo dvoje od 18 preminulih živjelo u staračkom domu.
“Više smo se fokusirali na bolnice i širenje u zajednici, a malo na staračke domove. Mislim da to odražava slab status tog sektora u mnogim zemljama”, rekla je Comas-Herrero.
“Iako mnogi radije ne razmišljaju o staračkim domovima, radi se o sigurnosnoj mreži za slabije i starije osobe i dijelu našeg društva”, napisali su autori izvještaja u JAMA-i o slučaju iz Seattlea.
Phyllis Padgham, 93-godišnja korisnica doma St. Cecilia u Velikoj Britaniji i direktorova majka, rekla je CNN-u da se raduje šetnjama i druženju s obitelji kad svijet jednom opet postane siguran.
“Uvijek sam zabrinuta. Ovo nije dobro za bolnice ili domove za skrb. Želim samo da tome dođe kraj”, rekla je Phyllis Padgham za CNN.
