Visoka inteligencija svakako je prednost, ali nije i ključ za lakši, jednostvaniji, sretniji ili ispunjeniji život.
Psiholozi objašnjavaju da ona svakako može da ima negativne strane.
1. Inteligenti ljudi često razmišljaju umjesto da osjećaju
Visoko inteligentni ljudi mogu da razumiju osjećanja vrlo dobro, razmišljaju i razgovaraju o njima, ali problem je u tome što često neće osjećati olakšanje prilikom njihovog izražavanja.
To je čest problem veoma pametnih ljudi, naročito onih koji se sjajno izražavaju. Oni koriste riječi kao dimnu zavjesu. Manje komunikativni ljudi svoje ponašanje koriste i kao ispusni ventil – povikaće, baciti nešto, rasplakaće se, skočiti, plesati.
Visoko inteligentni će pričati o tome kako se osjećaju, a kad završe s razgovorom, svi će ti osjećaji i dalje biti zarobljeni – kaže psiholog Markus Geduld.
Dodaje kako je u tome ključna razlika između kognitivnih i emocionalnih vještina i iako naučnici ne mogu detaljno da objasne kako su oni povezani, očito je da visoka emocionalna inteligencija kompenzuje niske kognitivne sposobnosti, pri čemu se izrazito pametni ljudi ne moraju oslanjati na svoje emocionalne vještine da bi riješili probleme.
2. Osjećaju više tjeskobe i stresa
Prilikom prepoznavanja visoko inteligentnih ljudi, društvo će od njih očekivati više – da budu najbolji u svemu, nebitno o kojem je području riječ, pa oni nemaju s kim da razgovaraju o svojim slabostima ili o nesigurnosti.
Na njima je veći pritisak da moraju uspjeti, zbog čega su pod stalnim stresom. To je očito već i u mlađoj dobi – djeca koja su inteligentnija generalno osjećaju više tjeskobe.
3. Teže nauče vrijednost teškog rada
Činjenica je da će inteligentniji ljudi znati bolje da rasporede svoje zadatke i da brže obave posao, odnosno s manje truda nego što bi trebalo nekom ko nije tako inteligentan.
Ipak, inteligencija ne vodi direktno ka uspjehu, a visoko inteligentni ljudi možda nikad ne razviju upornost koja im je za to potrebna. Inteligencija postaje problem kad oni koji je imaju otkriju u ranoj dobi da ne treba puno da rade kako bi pratili druge, pa nikad ne razviju dobre radne navike – ističu psiholozi.
4. Ljudima idu na živce jer ih ispravljaju
Bez obzira na to da li riječ o čavrljanju ili ozbiljnijem razgovoru, inteligentni ljudi najčešće imaju potrebu da ispravljaju druge ako kažu ili tvrde nešto pogrešno, a to znači da ih drugi doživljavaju kao pametnjakoviće koji su u društvu naporni.
5. Pretjerano analiziraju
Ljudi s visokom inteligencijom previše vremena troše na razmišljanje i analize. Zbog pretjeranih analiza dolazi i do previše briga, pa i otežane mogućnosti odabira – inteligenti ljudi su ziheraši u svojim odlukama – kako bi bili uvjereni da nisu pogriješili, što je u većini životnih situacija nemoguće, pa je ponekad neophodno osloniti se i na svoj instinkt, prenosi “Espreso“.
