Povod za sastanak su bile pripreme i svi neophodni zdravstveni aspekti klanja kurbana, uoči predstojećeg velikog muslimanskog praznika. Prethodnih nekoliko mjeseci, sastanci i razgovori na ovu temu su obavljani i sa predstavnicima Rijaseta Islamske zajednice u BIH, te Agencije za certificiranje halal kvalitete u BiH.
Ove godine proces klanja kurbana, osim što meteorološki dolazi u nepovoljno doba visokih temperatura, sa sobom nosi i dodatno iskušenje globalne pandemije koronavirusa Covid-19, te svih pratećih problema i doze opreza, koje ona nosi.
Posebni izazovi ove godine
– Sastanak sa predstavnicima INZ je bio vrlo koristan, u kontekstu predstojećih blagdana, istakao je muftija Dizdarević nakon sastanka, naglasivši da je Islamska zajednica u BiH, unatoč radosti što sve veći broj Bošnjaka muslimana odlučuje da obavi jednu od dužnosti vjernika – klanje kurbana, svjesna da to podrazumjeva određene obaveze u logističkom i smislu organizacije i praćenja toka aktivnosti.
Istaknuto je da su posebni izazovi ljetni mjeseci, zbog zdravstvenog apsekta klanja kurbana, pripremanja, obrade i skladištenja mesa, a da prioritet svih prioriteta aktera klanja kurbana, od dobavljača mesa, do osoba koje obavljaju klanje, pa do vjerske zajednice, mora biti zdravlje hrane i sigurnost ljudi koji kolju i konzumiraju ovo meso.
– U tom pogledu sugerisali smo potrebu dodatne edukacije, infrastrukturnog i institucionalnog snaženja Islamske zajednice, obzirom da je po važećoj pravnoj legislkativi klanje kurbana odgovornost Islamske zajednice, istakao je muftija Dautović.
On je istakao da IZ BiH poduzima mnoge korake, od organizovanog i zdravstveno kontrolisanog klanja kurbana, doniranja i distribucije mesa, do otkupa kožica i brige o animalnom otpadu, ali prostora za veću saradnju, brigu i oprez ima, pogotovo kad su u pitanju produkti klanja kurbana, odnosno zdravstveno sigurno skladištenje kurbanskog mesa.
Na sastanku je istaknuta činjenica da vodeći problem predstavljaju neprijavljeni, ne kontrolirani, te zdravstveno nepraćeni kurbani, mjesta za klanje, kao i stihijsko i nepripremljeno odlučivanje o plasmanu kurbanskog mesa.
– Protekle godine i iskustvo, kao i incidentne situacije sa kojima IZ nema doticaja, ali se pripisuju samom činu klanja kurbana, a time i zajednici muslimana ukazuju nam na to da postoji potreba za više planiranja, kako kapaciteta, tako i brige da se svi segmenti, etape, ispoštuju i provedu po propisima, istakao je muftija, dodajući i da je “poštovanje svih tih etapa i propisa ustvari jedino i ispravno klanje kurbana”.
Podizanje svijesti građana
Direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica prim.dr. Senad Huseinagić naglasio je da su šerijatski propisi klanja kurbana i kompletnog procesa su identični higijenskim propisima u struci, kako propisima o dobrobiti životinja, tako i procesima postupanja sa mesom, te su sa aktuelnim propisima Evropske Unije u potpunosti kompatibilni.
– Mi nastojimo u INZ da ponudimo najbolja stručna rješenja, onako kako to zahtjevaju higijenski propisi, a istovremeno i šerijatski propisi. Ostavirili smo vrlo značajnu saradnju sa Halal agencijom (Agencijom za certificiranje halal kvalitete u BIH) i nastavićemo sarađivati na izradi edukativnih materijala. U ovoj fazi mi svoju ulogu vidimo na podizanju svijesti građana BIH koji klanje kurbana smatraju svojoj obavezom i koji je provode. Nastojati ćemo u saradnji sa Halal agencijom i Islamskom zajednicom BIH da taj cijeli proces unaprijedimo, istakao je dr. Huseinagić.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica
