Kontroverzni švedski model i dalje je pod lupom, a stav naučnika se razlikuje: dok neki tvrde da je njihova strategija bila potpuni promašaj, neki smatraju da će biti jedna od rijetkih zemalja koja će drugi talas dočekati opuštenije i sa manje strepnje, prenosi “Žena“.
Švedske vlasti su već zatražile od zdravstvenog sektora da se pripremi za dolazak drugog talasa, a čini se da će ova skandinavska država zimu dočekati sa manje straha i sakncija u odnosu na ostale zemlje.
Naime, na sastanku Švedske agencije za državne službenike (SAGE) u martu, jednoglasno je zaključeno “da će mjere kojima se nastoji potpuno suzbiti širenje Kovida-19 izazvati drugi talas”. Njihov stav je i dalje isti, ali spriječavanje nadolazeće epidemije prošlog proljeća bi, ako se obistini, bilo veliko dostignuće. Rezultati jednog istraživanja, objavljenog prošle sedmice, ukazuju da je već 30 posto populacije stvorilo imunitet na novi korona virus. To bi moglo da objasni zašto se on u početku toliko raširio Švedskom. Ako bi im imunitet krda pomogao tokom drugog talasa, onda bi njihov suludi model zaštite bio, zapravo, pobjednički, piše “The Telegraph”.
Markus Karlson sa Univerziteta Lund je još u martu rekao kako je švedski odgovor na pandemiju “ludi eksperiment”, a Sesilija Soderberg-Naukler sa Instituta Karolinska optužila je vladu da je zemlju “dovela do katastrofe” i predvidjela da će se zdravstveni sistem urušiti ako se ne uvede karantin. Njihova predviđanja širenja zaraze su predvidjela eksponencijalan rast broja oboljelih.
Osim zabrane okupljanja više od 50 ljudi, život se odvijao normalno. Djeca mlađa od 16 godina išla su u školu. Niko nije nosio masku. Reklo bi se, zatišje pred oluju. Ali, Švedska je, poput većine drugih zemalja, vrhunac pandemije doživjela u aprilu, otkada broj novozaraženih i preminulih neprestano opada. Štaviše, grafike o smrtnosti od Kovida-19 ne razlikuju se previše od drugih zemalja. Od sredine juna broj umrlih u danu je pao ispod 30. Osim toga, od posljedica korona virusa su u Švedskoj umirali su najčešće ljudi stariji od 80 godina, a polovina smrti je zabilježena u staračkim domovima.
Zato su se kritičari okrenuli opravdanjima, zbog čega je njihov model ipak donekle uspio. Kažu da je tome kumovala niska stopa naseljenosti, veliki broj samačkih domaćinstava i socijalno distanciranje kao uobičajena stvar u tamošnjoj kulturi i društvu. Što god da je tačno, pa čak i da nije, ništa od toga nije bilo spomenuto u martu, kad su svi već otpisali Švedsku.
Sada se čini neumjesnim upoređivati Švedsku s Velikom Britanijom, Italijom, Španijom Belgijom ili bilo kojom drugom zemljom as visokom stopom smrtnosti. Poređenja se rade samo sa susjednim zemljama, koje su imale i nižu stopu smrtnosti od Švedske. Tek sada su se ciljevi epidemioloških mjera pomakli sa zaštite zdravstvenog sistema na spriječavanje smrtnih ishoda po svaku cijenu.
Ipak, u SAD-u, Izraelu, Južnoj Africi i zemljama širom svijeta došlo je do porasta broja novozaraženih i preminulih osoba. Čini se kako je pobjeda nad prvim talasom podsjetila na američku invaziju na Irak; nekoliko dobijenih bitki kao uvod u dugotrajni rat koji nije donio ništa osim gubitka novca i života.
Nada u spas od drugog talasa leži u traženju kontakata zaraženih osoba, ali mnogi modeli potrage nisu dokazali svoju efikasnost sada, kad nema drugih sezonskih respiratornih bolesti, pa je pitanje koliko će to biti moguće zimi. Preduzetnici će i dalje biti suočeni sa socijalnom distancom i strahom od druženja. Nedavna su istraživanja pokazala da bi svega 21 posto populacije rado izašlo u restoran.
To dovodi i do globalne finansijske krize, koja neće izbjeći ni Švedsku. Očekuje se da će njihov BDP ove godine pasti za 5,3 posto, što je doduše manje nego u evrozoni (8,7 posto) te više od 10 posto u Italiji, Španiji i Francuskoj. No, Šveđani, za razliku od ostalih nisu stavili obrazovanje svoje djece na čekanje, niti zatvorili građane u karantin. Možda će to izgledati nesmotreno, ako se vakcina pojavi na jesen, ali sasvim je izvjesno da do toga neće doći, a zima polako stiže.
