S obzirom na to da Španija, Francuska i Njemačka bilježe najveće dnevne poraste broja zaraženih od izlaska iz karantina, strah od toga da je Evropa uništila svoju najbolju šansu za ukroćivanje korona virusa raste iz dana u dan.
Evropljani su se nadali da će ovog ljeta ublažiti restrikcije na putovanja bez većih posljedica, jer je manje vjerovatno da će se ljudi zaraziti dok na otvorenom prostoru uživaju u toplom vremenu. Mnoge evropske ekonomije zavise od turizma i nisu mogle sebi da priušte sezonu praznih ležaljki i restorana. Avio-kompanije i hoteli propali bi bez novih rezervacija. Ljudi su jako željeli da ponovo vide svoje prijatelje i članove porodica koji žive u inostranstvu, piše Blic.
Čini se da je eksperiment propao. Avgust se još nije ni završio, a broj zaraženih “eksplodirao” je u zapadnoj Evropi. Jugoistočna Evropa, koja je izbjegla najgori početni talas virusa, nije u mnogo boljoj situaciji. Njemačka, koja je važila za šampiona u obuzdavanju virusa na proljeće, u subotu je zabilježila više od 2.000 novih slučajeva – što je najveći dnevni skok još od aprila.
Mnogi za novonastalu situaciju krive prerano otvaranje granica. Smatra se da je skoro 40 odsto nedavnih slučajeva u Njemačkoj povezano sa inostranstvom, a slično je i u Italiji, gdje je skoro trećina novih slučajeva uvezena iz inostranstva. Brojni Italijani koji su ljetovali na Sardiniji vratili su virus na kopno.
Jesu li za sve krive zabave?
Veliki broj novih slučajeva u Evropi povezan je i sa zabavama. Francuska, sa skoro 5.000 novih infekcija prijavljenih u nedjelju, kaže da je to njen glavni izvor novog talasa. Nije ni čudo što je evropski komesar za trgovinu Fil Hogan pod pritiskom da ostavku nakon što je prisustvovao hotelskoj večeri sa oko 80 gostiju, što je suprotno irskim pravilima.
Njemačka kancelarka Angela Merkel kaže da Evropa mora da izbjegava ponovno zatvaranje granica “po svaku cijenu“. Slobodno kretanje je centralna vrijednost evropskog projekta, a zatvaranje granica doprinijelo je ekonomskom kolapsu na proljeće. Ipak, političari više ne mogu da zanemare činjenicu da ljudi “hvataju” virus u inostranstvu i donose ga kući.
One koji nikada ne putuju u inostranstvo, domaće vlasnike preduzeća koji su, ne svojom krivicom, već propatili zbog jednog karantina, kao i medicinske radnike koji moraju da liječe nove pacijente, posebno frustrira ovakav razvoj događaja. Pravi odgovor bi možda bilo strože testiranje i praćenje putnika koji se vraćaju u zemlju i mnogo stroža pravila za okupljanja,piše Deoo.
Manji broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva
Na sreću, broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva manji je nego što je bio na proljeće, jer sada oboljevaju mladi koji imaju blage simptome ili ih uopšte nemaju. Кako se ljetnja sezona putovanja bliži kraju, problem putnika povratnika trebalo bi da se donekle riješi.
Međutim, ekonomska šteta koju je nanio ovaj talas već je znatna. Odluke nekih avio-kompanija da smanje svoj jesenji raspored letenja, kao i prošlonedjeljni podaci o malom rastu uslužne industrije u euro-zoni, ukazuju na to da potrošači postaju oprezniji. Lista zemalja koje podležu karantinskim mjerama svakodnevno raste.
Takođe, postoji rizik da će se infekcije proširiti sa mladih na starije osobe i da će škole i radnici ponovo biti zatvoreni – noćna mora svakog roditelja i ministra finansija. Za dvije nedjelje otkako su otvorene, više od 40 berlinskih škola već je prijavilo slučajeve virusa, što je prisililo učenike i nastavnike na karantin.
Ukoliko se Evropa ne pobrine o temljnim problemima i pretnjama, zemlje će možda biti promorane da preduzmu još nepopularnije mjere kako bi zaštitile svoje stanovnike, uključujući savjetovanje starijima da ostanu kod kuće i drže se podalje od mlađih rođaka. Jesenji i zimski mjeseci neće biti laki, ali akcijama koje se preduzmu sada mogu se sprečiti nepotrebne poteškoće.
