Kod zgrtanja bogatstva, smatra Paul Dolan, autor bestselera “Zauvijek sretni: kako izbjeći mit o savršenom životu”, najveća je zamka postati ovisan i trebati uvek više. Zato je ključno znati prepoznati kad je dosta.
Mada granica o važnosti novca za sreću varira, prema najpoznatijem istraživanju koje su sproveli ekonomisti Daniel Kahneman i Angus Deaton, vrhunac sretnog života za Amerikance je kada zarađuju 75 tisuća dolara godišnje. Potom slede prekomerna potrošnja i ekstravagancija koji nose sve manje zadovoljstva, a sve više brige. Oni koji zarađuju deset miliona dolara godišnje tek su neznatno sretniji od ljudi koji za njih rade, piše Novac.hr.
Osim bogatstva, Dolan smatra da postoje još četiri mita o sreći: imati uspešnu karijeru, biti zaljubljen, udati se ili oženiti te imati decu. Biti bankar ili advokat, kaže on, ne čini ljude preterano srećnim, svakako ne srećnijim nego biti frizer ili prodavač cveća.
“Dobar je posao onaj u kome se osećate dobro, a ne onaj koji nosi veću zaradu”, kaže Dolan.
Često ljudi pogrešno pristupaju i ljubavi, očekujući da zaljubljenost traje celi život, ali ona brzo poprima nove oblike upravo da bi omogućila druge ciljeve u životu. Četvrti mit predstavlja brak, ali pozivajući se na istraživanja, Dolan ističe kako je on u proseku dobar za muškarce jer im donosi dulji život i više novca, ali ne uvek i za žene. Najdulje žive žene koje nikad nisu bile udane, koje su zdrave i zadovoljne životom, premda ih se često žali i nastoji pomoći u potrazi za onim pravim.
Na kraju, kada je reč o djeci, ona predstavljaju neizmerno zadovoljstvo, ali ujedno donose i stres, nemir te zabrinutost. Tako to treba i biti, smatra Dolan, a ne očekivati da nas zauvek čine sretnima. Istraživanje pokazuje da je sretno 41 posto žena koje su u braku i imaju decu, ali je sretno i 24 posto žena koje nisu u braku i nemaju decu.
Sreća je, čini se, najvećim delom genetski predodređena ili ima korene u ranom detinjstvu. Istraživanje (Sonja Lyubomirsky: The how of hapiness) pokazuje da genetika nosi 50 posto sreće, a samo 10 posto određuje situacija u kojoj živimo i koliko zarađujemo. Ostaje još 40 posto na koje možemo uticati. Ono što je presudno za dnevno raspoloženje, kaže Elizabeth Dunn sa sveučilišta British Columbia, umeće je balansiranja i način na koji trošimo svoje vreme, prenosi blic.
