Kandidat Demokrata na predsjedničkiom izborima u Sjedinjenim Američkim Državama je Joe Biden objavio je dokument prema kojem se obavezuje da će “zauvijek biti protiv mržnje, a podržavat će suverenitet, teritorijalni integritet i multi-etnički karakter Bosne i Hercegovine”.
“Joe Biden će okupiti naše partnere unutar EU i NATO-a kako bi se zajednički razvila strategija za učvršćivanje položaja Zapadnog Balkana u euroatlantskim institucijama. Joe Biden zna da je vrijeme za hrabro i odlučno američko liderstvo kako bi se potakle reforme i pomirenje, te kako bi se opet posvetili našem davno-obećanom cilju cjelovite, slobodne i mirne Europe”, navodi se u zvaničnom dokumentu Biden-Harris predsjedničke kampanje.
Ekonomski jaka i sigurnosno stabilna multietnička Bosna i Hercegovina smatra se jednim od ključnih preduvjeta za mir na Zapadnom Balkanu, koji je devedesetih godina bio potonuo u razorne ratove, i čija sigurnost još uvijek nije potpuna.
U dokument koji je u cijelosti posvećen odnosima SAD i BiH stoji i podsjećanje na ulogu koju je Biden odigrao 1990-tih kao senator.
“Odigrao je ključnu ulogu u naporima da se promijeni dinamika na terenu u BiH, te u konačnici uvjerio vlasti SAD-a i ključne evropske saveznike da zaustave brutalnu kampanju genocida Slobodana Miloševića”, piše u dokumentu.
‘Odgovoru na srbijansku agresiju’
“Joe Biden je dokazani prijatelj BiH od najmračnijih dana njene historije kao i tokom borbe za stabilnost i pravdu u toj zemlji, te shvata kako je u interesu Amerike da osigura put cjelovite BiH ka Europskoj uniji i NATO-u”.
“Sastao se sa Slobodanom Miloševićem optuživši ga za činjenje ratnih zločina, a po povratku u SAD pozvao je na podizanje embarga na naoružavanje BiH i zatražio da Amerika predvodi Zapad u odgovoru na srbijansku agresiju”, navodi se, između ostalog, u dokumentu “Vizija Joea Bidena za odnose Amerike i Bosne i Hercegovine”.
Demokrat Joe Biden dvije sedmice prije izbora 3. novembra vodi u nacionalnim anketama za devet postotnih bodova ispred republikanskog predsjednika Donalda Trumpa, navodi se na web stranici RealClearPolitics.
Ipak, pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima prije četiri godine dovela je u pitanje pouzdanost anketa kao nikad prije.
Kandidati osvajaju utrku za Bijelu kuću kroz elektorski koledž, a ne na temelju osvojenih glasova birača. Trump je 2016. osvojio manje glasova od Hillary Clinton, ali je pobijedio u dovoljno saveznih država da osvoji elektorske glasove potrebne da postane predsjednik, piše “Al Jazeera“.
