Oko 80 posto Covid pacijenata ima poteškoća s osjetom mirisa, a mnogi izgube i osjet okusa. Na početku pandemije, liječnici i znanstvenici bili su zabrinuti da bi anosmija povezana s Covidom-19 (potpuni gubitak osjeta mirisa) mogla biti znak da virus dopire do mozga kroz nos pa tako može nanijeti veliku i dugotrajnu štetu, ali neuroznanstvenik Sandeep Robert Datta kaže da su istraživanja pokazala da to vjerojatno nije tako, prenosi Scientific American,piše Pogled.
“Moje tumačenje podataka ukazuju na to da je primarni uzrok u sluznici nosa, odnosno, nazalnom epiteliju. Čini se da virus napada pretežno stanično tkivo u nosu, a ne neurone”, rekao je Datta. No, naglašava da to ne mora značiti da je utjecaj na neurone potpuno isključen kao mogućnost.
Neuroznanstvenik Nicolas Meunier sa sveučilišta Paris-Saclay u Francuskoj inficirao je noseve zlatnog ili sirijskog hrčka novim virusom SARS-CoV-2. Nakon samo dva dana, strukturne stanice u njihovoj nosnoj šupljini bile su inficirane, za razliku od olfaktornih neurona koji su ostali neoštećeni.
Poremećaj epitelnog tkiva povezanog s osjetom mirisa mogao bi objasniti njegov gubitak uzrokovan zarazom. Ostaje nejasno je li gubitak uzrokovan virusom ili stanicama imunološkog sustava.
“Mislimo da je gubitak osjeta njuha vrlo specifičan za zarazu SARS-CoV-2 virusom”, rekao je Meunier dodavši da su njegova prijašnja istraživanja drugih respiratornih virusa pokazala da je epitelno tkivo rijetko bilo zaraženo, dok je nakon zaraze novim koronavirusom pola stanica sadržavalo patogen.
Znanstvenici su pronašli samo nekoliko tragova o gubitku mirisa, ali manje su sigurni kako dođe do gubitka osjeta okusa. Osjetilni receptori ne sadržavaju takozvane ACE2 receptore na koje se virus veže i tako zarazi ljudske stanice, ali druge stanice u jeziku ga sadržavaju stoga bi to moglo dati uvid u uzrok gubitka osjeta.
Rinologinja Carol Yan sa sveučilišta Kalifornija u San Diegu kaže da anosmija predstavlja velik zdravstveni rizik.
“Zapravo povećava smrtnost. Ako ne možete okusiti ili namirisati hranu, može doći do ozbiljnih posljedica, primjerice, nećete moći namirisati curenje plina ili pokvarenu hranu”, rekla je Yan.
Ono što također zabrinjava je da je anosmija identificirana kao rizični čimbenik za neurodegenerativne bolesti. “Nakon pandemije gripe 1918. godine primijetili smo povećan broj slučajeva Parkinsonove bolesti. Bilo bi zaista zabrinjavajuće da se slično dogodi i s ovim virusom”, rekao je Meunier.
Međutim, Yan smatra da je taj strah prenapuhan. “Zasigurno postoji veza između anosmije i nekih bolesti, ali virusom izazvana anosmija je potpuno drugačiji slučaj. Postviralna anosmija ne stavlja vas u veći rizik od dobivanja bolesti. To su dva potpuno odvojena fenomena”, zaključila je Yan, a prenose Vijesti.hr.
