„Nedostatak sna povećava sklonost ka zapaljenskim bolestima. Balansirana ishrana je druga važna stvar. Svi sada piju vitamine i to može da koristi, ali važnije je uzimanje vitamina iz voće i povrće kroz ishranu“, ističe dr Nestorović i objašnjava da se korišćenjem zdravih namirnica, među kojima se po antivirusnom dejstvu naročito izdvaja crno voće poput kupine, aronije ili crne zove, jer povećava količinu gama interferona.
„To je jedna supstanca jako dobra u odbrani od gripa, uopšte od virusa. Mi stalno zaboravljamo da su biljke mnogo starije od nas, nekih 800 miliona godina, da i njih napadaju virusi i da su biljke razvile svoj odbrambeni sistem. Na primjer, afrička muškatla je odlična u borbi protiv gripa, a kod nas se može naći u vidu sirupa, kapi, tableta.
Preporučljiva je za sve uzraste, ali se mora uzeti što ranije, već sa prvim simptomima gripa“, kaže dr Nestorović.
Najbolje protiv gripa i prehlade:
– Spavajte dovoljno
– Balansirajte ishranu
– Koristite med, nanu i sirup ili sok od zove
– Nadoknadite vitamin D u zimskim mjesecima
– Jedite povrće i voće, a naročito crno voće
– Uzimajte suplemente cinka
– Pojedite jedan brazilski orah sedmično
– Konzumirajte ribu
– Slobodno se krećite i spavajte na hladnom
Kada se pomene crna zova, mnogima djeluje nepoznato, ali zapravo, riječ je o našoj domaćoj zovi (Sambucus nigra). Od nje je, za jačanje imuniteta, kako navodi doktor, dobro koristiti domaći kuhani sok, ili piti sok od cijeđenih svježih plodova.
Stara dobra nana
Kada dođe do napada kašlja, često se pribegava inhalacionoj terapiji. Ipak, kako tvrdi dr Nestorović, takva vrsta lijekova za astmatičare, danas se zloupotrebljava. „Prije dvije godine Evropsko udruženje dečjih pulmologa uputilo je cirkularno pismo koje nije dobilo, čini mi se, neki naročiti publicitet.
Oni su upozorili da se kašalj ne smije liječiti kao astma, zato što ti lijekovi neće imati adekvatno dejstvo već mogu i da pogoršaju stanje“, istakao je Nestorović i dodao da lijekovi za kašalj nažalost nisu mnogo efikasni ali da ima pomoći.
„Med može biti od velike koristi jer aktivira receptore za slatko, a ti receptori su istovremeno receptori za kašalj. Drugi prirodni lijek je nana. Nana djeluje na kašalj, ali ima još mnogo ljekovitih svojstava, djeluje na koncentraciju, upija nikotin iz vazduha…“, nabraja dr Nestorović.
Osim čaja od nane, dobro je i esencijalno ulje nane koje u kombinaciji sa mlakom vodom treba utrljavati u kožu u predijelu pluća. „Interesantno je da je kašalj uslovljen psihički. Tako da i taj bliski kontakt sa djetetom dok se masira uljem umije da mu skrene pažnju i da umanjuje bol“, objašnjava dr Nestorović.
Vitamin C razočarao?
„Cink ima interesantno dejstvo zato što blokira mjesta na kojima se vezuju virusi, pa se preporučuje i kod dijareje kada djeluje mnogo brže i od probiotika. Kada je riječ o vitaminima, vitamin A ima odličan efekat. Vitamin C je dao prilično razočaravajući efekat, mnogi piju taj vitamin, ali studije iz posljednjih godina nisu baš potvrdile da je to tako divno, a naročito ne velike doze.
Ako hoćete da uzimate vitamin C, uzimajte ga iz prirodnih izvora zato što ovaj sintetski nije mnogo efikasan“, naglasio je dr Nestorović.
Doktor izdvaja i vitamin D kao značajan jer, kako navodi, između oktobra i aprila, na našoj geografskoj širini, nema dovoljno sunca da bi se u koži stvorilo dovoljno tog vitamina pa se mora unositi dodatno.
„Mi smo podložni nedostatku vitamina D tokom zimskih mjeseci pa tako, tokom januara, kod većine ljudi skoro da ga i nema u krvi. Kada se vitamin D dodatno unese, ljudima to pomaže i pozitivno utiče na imunitet. U tom smislu najbolje je jesti morsku ribu koja dodatno ima i joda u sebi, što je kod nas takođe deficitarni element, jer se pokazalo da suplementacija, odnosno dodaci ishrani nisu tako efikasni“, rekao je dr Nestorović uz opasku da se recimo cink mora uzimati u vidu suplemenata i to u dozi od 10 do 15 mg dnevno za odrasle.
Kada je rječ o selenu kako bismo ga imali dovoljno, potrebno je da pojedemo jedan brazilski orah sedmično.
Doktor podsjeća na jednu studiju koja je rađena u Kini i u kojoj je učestvovalo 800.000 ljudi koji su jeli kuhanu ribu osam sedmica. Oni koji su kuhanu ribu jeli samo dva dana uspjeli su da znatno pojačaju imunitet.
Igranje na snijegu i smeđa mast
Doktor Nestorović navodi još jedno prošlogodišnje otkriće u medicini prema kome je termogeneza, odnosno način na koji ljudi stvaraju toplotu, blisko povezana sa imunitetom.
„U ljudskom organizmu postoji takozvana smeđa mast smještena obično oko bubrega i u vratu koja služi za stvaranje toplote u tijelu. Otkriveno je da se u toj smeđoj masti nalaze limfociti. Tako da kad izađete na hladno, to aktivira limfocite da stvaraju toplotu, ali limfociti istovremeno stimulišu i imunitet“, objašnjava doktor.
Nestorović preporučuje šetnju na hladnom, ali i spavanje u hladnoj i provjetrenoj prostoriji.
„Treba podstaći i decu da se igraju na hladnoći i to će im stimulisati imunitet. Takođe sama fizička aktivnost će inicirati jače stvaranje važne smeđe masti“, zaključio je dr Nestorović, prenosi “RTS“.
