Ograničenja socijalnih kontakata kod djece mogu da izazovu tugu i usamljenost, pa da biste rizike po mentalno zdravlje djece sveli na minimum, dr Markam, koja je i autor brojnih priručnika za roditelje, savjetuje da se pridržavate sledećih uputstava.
1. rizik: anksioznost
Rješenje: Razvijte zdrave porodične navike za upravljanje stresom.
Deci su potrebne rutine i navike jer smanjuju stres. Zato zajedno napravite raspored, koji uključuje i vrijeme u prirodi i vježbanje. Razmislite svi šta biste još mogli da radite zajedno kad imate težak dan, recimo plesanje, slušanje muzike ili neka društvena igra.
Trudite se da pred djecom ne razgovarate o korona virusu tako da ih to uplaši i poštedite ih vijesti na televiziji. Ako primijetite da dijete pokazuje teskobu, razgovarajte s njim. Ako ne uspijete, potražite pomoć psihologa, prenosi “Zena Blic“.
2. Depresija i autodestruktivnost
Rješenje: Pomozite djetetu da prebrodi velike emocije.
Budite prisutni u djetetovom životu, podsjećajte ga da ste uvijek tu za njega. Njegova osjećanja prihvatite i potvrdite kao normalna. Izražavajte saosjećanje pitanjima: „Zbog čega si zabrinut/a? Šta misliš, šta je najgore što bi moglo da ti se desi?“
Budite strpljivi jer deca pod stresom ne mogu precizno da iskažu šta ih muči. Nekad im treba samo da se isplaču, baš kao i odraslima.
Ako vaša djeca pohađaju nastavu na daljinu, zbog čega provode više vremena zajedno i češće se svađaju, naučite ih da zatraže prostor za sebe.
3. Mama i tata pod stresom
Rješenje: Pazite na sebe.
Smireni, topli i strpljivi roditelji najviše utiču na emocionalno zdravlje djece, pa je briga o sebi možda najvažnije što možete da uradite za dijete. Zbog zdravstvene i ekonomske neizvjesnosti roditelji su pod stresom, pa možda i neće primijetiti da dete ima probleme.
Zato se postarajte da prvo vi budete dobro. Razgovarajte s porodicom i prijateljima o strahovima, isključite se od loših vijesti i u raspored uvrstite fizičku aktivnost. Samo kad je roditelj dobro i dijete je dobro, to uvijek imajte na umu.
