Od početka pandemije jasno je da virus SARS-CoV-2 može utjecati na organske sisteme u cijelom tijelu, uključujući i mozak i nervni sistem.
U novom istraživanju, istraživači su neurološke komplikacije uočili kod brojnih pacijenata u tzv. “safety-net” bolnicama, pa čak i kod onih pacijenata koji su imali blaži oblik bolesti, piše Medical xpress.
“Safety-net” su bolnice koje liječe ljude bez obzira na sposobnost plaćanja pa one obično imaju velik udio pacijenata s niskim primanjima ili koji nemaju zdravstveno osiguranje.
Ti Amerikanci također su među najteže pogođenim pandemijom COVID-19. Glavna istraživačica Pria Anand iz Bostonskog medicinskog centra navodi da još nije jasno imaju li Afroamerikanci ili Latinoamerikanci veći rizik od razvoja neuroloških komplikacija, no smatra da je važno dokumentirati ove komplikacije i njihov razvoj.
Neurološke komplikacije
Anand i njene kolege proučavali su 900 pacijenata s COVID-om koji su se liječili u bolnici u razdoblju između 15. aprila i 1. jula. Ukupno je 18 pacijenata pretrpjelo moždani udar, 15 ih je imalo napadaje, a kod njih 26 dijagnosticirana je encefalopatija – širok pojam za disfunkciju mozga, uključujući zbunjenost i delirij.
Neki drugi pacijenti razvili su oštećenje živaca ili probleme s kretanjem.
Pet pacijenata imalo je mioklonus – stanje u kojemu se mišići nehotice trzaju. Jedan je pacijent pokazivao znakove autoimunog encefalitisa, rijetkog stanja kada imunološki sistem napada tkivo leđne moždine ili mozga, uzrokujući upalu. Nakon liječenja protuupalnim kortikosteroidima, stanje pacijenta se poboljšalo.
Čini se da COVID napada na nekoliko “frontova”, istaknula je Anand. Neki su se problemi povezani s preaktivnim imunološkim odgovorom – poput Guillain-Barreova sindroma, gdje imunološki sistem napada tjelesne živce.
COVID kod nekih pacijenata utječe na krvožilni sistem – na primjer, krv je sklonija zgrušavanju. To može biti uzrok nekih komplikacija kao što je moždani udar. Anand navodi i da je moguće da virus napada centralni nervni sistem kod nekih pacijenata. To nije neobično jer to je vidljivo i u slučaju nekih drugih virusa, poput herpesa i citomegalovirusa, piše “N1 Hrvatska“.
Rezultati njihova istraživanja objavljeni su u časopisu Neurology Clinical Practice, a temelje se na podacima o pacijentima iz ranije faze pandemije. Aaron Glatt, glasnogovornik Američkog zaraznog društva, kazao je da ljekari sada znaju više o COVID-u te mogu prevenirati neke komplikacije.
Lažni osjećaj sigurnosti
Glatt je istaknuo da su pacijenti u ovoj studiji odabrana skupina, a 47 njih je imalo povijest neuroloških stanja. No, naglasio je da čak i osobe s blažom kliničkom slikom koje ne trebaju hospitalizaciju mogu imati dugotrajne neurološke simptome. Ljekari širom svijeta izvještavaju o slučajevima s dugotrajnim simptomima kao što su umor i “magloviti mozak”, problemi s pamćenjem, koncentracijom i drugim mentalnim vještinama.
“Među mlađim ljudima postoji lažni osjećaj sigurnosti da je COVID rizičan samo za starije osobe koje završe u bolnici. No, brinuo sam se o mnogim pacijentima u 30-im i 40-im godinama, a oni su bili vrlo bolesni”, kazao je Glatt.
Anand se slaže s tim, navodeći da se ljudi mogu suočiti s dugim i teškim oporavkom od ove bolesti. U njezinoj studijskoj grupi 10 pacijenata umrlo je u bolnici. Od onih koji su napustili bolnicu, većina je trebala dodatnu njegu kako bi nastavili s oporavkom.
