Kombinacija koronavirusa sa drugim oboljenjima, naročito kardiovaskularnim, može biti izrazito opasna.
Doc. dr. sc. Matias Trbušić, pročelnik Zavoda za kardiomiopatije, zatajivanje srca i bolesti srčanih zalistaka Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC Sestre milosrdnice, objasnio je uzročno posljedičnu vezu između kardiovaskularnih oboljenja i COVID-19.
Kazao je da kod nekih bolesnika može doći do upale srčanog mišića, njegove prolazne slabosti i akutnog zatajivanja srca.
“Nadalje, eksperimentalni lijekovi koji se koriste u shemama liječenja COVID-19 mogu ući u interakcije s često propisivanim lijekovima te mogu imati proaritmijski učinak. Posljedično mogu nastati opasne aritmije sa smrtnim ishodom”, upozorio je doktor Trbušić za “Jutarnji“.
On je naglasio da je najčešća komplikacija COVID-19 infekcije pneumonija, obično obostrana, s posljedičnom respiratornom insuficijencijom koja zahtjeva terapiju kisikom ili kod nekih bolesnika čak i mehaničku ventilaciju.
“Obično kritični dani nastaju u drugom tjednu bolesti kada se neki bolesnici počinju poboljšavati dok kod drugih slijedi daljnje pogoršanje stanja. Tada se mogu pojaviti i kardiovaskularne komplikacije poput srčanog udara, aritmija i zatajivanja srca. Tijek se može komplicirati, kako je ranije napomenuto, dubokom venskom trombozom i plućnom embolijom. U daljnjem tijeku može nastati daljnje pogoršanje respiratorne funkcije što zahtjeva različite oblike respiratorne potpore disanju (do respiratora), izraženi opći upalni odgovor i stanje nalik sepsi, zatajivanje bubrega i multiorgansko zatajivanje što vrlo često završava smrtno”, pojasnio je doktor Trbušić.
Postavlja se i pitanje šta ako među članovima domaćinstva osobe koja je zaražena koronavirosom ima neko ko je obolio od kardiovaskularnih bolesti.
“Većina bolesnika, osobito mlađe i srednje dobi, ipak ima blažu kliničku sliku COVID-19 infekcije i može bolest preboljeti kod kuće. U tom slučaju potrebno je zaštititi druge ukućane od zaraze što je moguće i izvedivo, osobito one koje spadaju u ugrožene skupine ako se zaraze. Boravite i spavajte odvojeno, po mogućnosti u zasebnoj sobi, a istovremeni boravak s ukućanima u zajedničkoj prostoriji poput kuhinje ili blagovaone svesti na minimum. U tom slučaju preporučuje se održavati odstojanje od 2 m i nositi zaštitnu masku te provjetravati prostoriju.
Osoba koja se brine za oboljelu osobu također treba nositi zaštitnu masku i rukavice u bliskom kontaktu s bolesnikom i u kontaktu sa suđem ili rubljem koje je bolesnik koristio. Perite ruke sapunom i vodom najmanje 20 sekundi ili koristite sredstvo za dezinfekciju ruku na bazi alkohola koje sadrži najmanje 60% alkohola. Površine koje bi mogli dodirivati i ostali ukućani (npr. kvake ili prekidači za svjetlo u kupaonici, kvaka hladnjaka, daljinski upravljači i sl) trebaju se redovito očisti “, kazao je doktor Trbušić.
On je naveo i kako se moraju ponašati kardiovaskularni bolesnici za vrijeme pandemije.
Više o tome možete pročitati OVDJE.
