Znanstvenici su uspjeli razviti nove alate kako bi rano otkrili te promjene. Ovo je vrlo važno otkriće jer su kognitivni problemi, problemi s demencijom i Alzheimerovom bolešću u porastu zadnjih godina. Osmišljeni alati omogućavaju otkrivanje promjena koje su povezane s tim stanjima puno ranije nego do sada te bi to moglo pomoći i u testiranju različitih vrsta terapije u vrlo ranim fazama bolesti.
Alzheimerovu bolest karakteriziraju dvije patološke promjene moždanog tkiva. Jedna od promjena veže se uz tau protein, dok je drugi povezan uz beta-amiloid peptide. Oba izazivaju taloženje u određenim dijelovima mozga. Kako bolest napreduje, tako se beta-amiloid i i fosforilirani tau protein ispuštaju iz mozga u cerebrospinalnu tekućinu, a količina ispuštenih proteina koristi se kao marker za kliničku dijagnozu Alzheimerove bolesti.
Obično, razine beta-amiloida u cerebrospinalnoj tekućini postaju abnormalne nekoliko godina prije tau proteina. U trenutnim testovima koje koristimo protein tau postaje abnormalan kada već uočavamo pogoršanje memorije. Zbog toga je teško dijagnosticirati ljude koji imaju bolest u vrlo ranom stadiju.
Znanstvenici su sada otkrili vrlo osjetljivu tehniku kojom mogu mjeriti ove biološke markere te ih mogu uočiti i nekoliko godina prije nego što to mogu današnje tehnike dijagnostike.
U prvoj studiji obavljenoj u Barceloni trećina od ispitanih 381 ljudi imala je dokaz patologije mozga bez kognitivnih simptoma bolesti, što znači da liječnici bolest ne bi mogli otkriti klasičnim kliničkim testovima koje danas koristimo. Novi tau protein markeri točno su identificirali rastuće abnormalnosti mjerene u cerebrospinalnoj tekućini i krvi pacijenta.
Istraživanja koja u Švedskoj, Sloveniji i Francuskoj potvrdila su da se ovi markeri povećavaju kako bolest napreduje sve do stanja demencije.
– Ovo nevjerojatno otkriće pokazuje da vrlo osjetljivi alati mogu ‘uhvatiti’ Alzheimerovu bolest u njenim najranijim fazama i promjene u mozgu kod klinički potpuno zdravih ljudi. Stoga, ovi alati imaju potencijal unaprijediti klinička istraživanja – rekao je dr. Thomas Karikari, profesor asistent na Sveučilištu Gothenburg, prenosi podravski.
