Ako tome dodamo poremećen bioritam većine ljudi, nepravilnu i neuravnoteženu prehranu, zabrinutost, stres, premalo odmora, premalo tjelesne aktivnosti, intoksiciranost kojekakvim otrovima, štetnim tvarima i zračenjima iz okruženja u kojem čovjek živi i radi, sveopću nesigurnost i nepovjerenje u sustav, nedostatak mira i duhovne nadogradnje, dobit ćemo dobitnu kombinaciju za razvoj mnogih bolesti pa tako i onkoloških. Potrebne su daleko veće promjene u društvu da se taj trend promjeni. Medicina ne može sama riješiti taj problem.
Što uzrokuje nastanak najčešćih sijela raka?
Psihička, mentalna i tjelesna preopterećenost dovode do iscrpljivanja i pada imuniteta i poremećaja glavnih kontrolnih mehanizama u našem organizmu a to su neurološki i hormonski sustav. Upravo time možemo objasniti razloge nastanka najčešćih sijela raka (rak dojke, rak prostate. rak pluća…) kod žena i muškaraca u svijetu pa tako i Hrvatskoj. Dojke i prostata su hormonski ovisni organi i stoga se u njima najčešće razvijaju hormonski ovisni karcinomi. Na toj činjenici temelji se najveći dio onkološke terapije ovih malignih tumora.
Pluća i crijeva su organi direktno izloženi svekolikim štetnim agensima iz zraka i hrane pa ne čudi veliki broj karcinoma u tim organima. Ne postoje jednostavne, jeftine i učinkovite metode za brzo otkrivanje raka tih organa na velikom broju ljudi. Metode koje pouzdano otkrivaju rak u tim organima su skupe, zahtijevaju skupu opremu i veliku stručnost liječnika koji to mogu i znaju, a njih je malo u odnosu na potrebe. Vrijeme je također značajan čimbenik, jer provođenje takvih postupaka dugo traje. Karcinomi pluća i crijeva su po svojoj biologiji jako agresivni i teško ih je liječiti, ako nisu otkriveni dok su još jako mali.
Važno je dobro znati rizične čimbenike i mjere prevencije
Nasljedni čimbenici manjim dijelom mogu objasniti nastanak raka u navedenim organima. Stoga nije teško zaključiti da su neki drugi čimbenici daleko važniji: sjedilački način života, premalo kretanja, pretilost, nezdrava prehrana, pušenje, alkohol, kronični stres, samo su neki od rizičnih čimbenika koji dokazano utječu na razvoj raka. Svakako treba navesti i brojne emocionalne i psihičke probleme koji doprinose nestabilnosti našeg imunološkog sustava i konačno do njegovog sloma.Važno je napomenuti i da muškarci u većoj mjeri žive neurednijim životom, osobito su skloniji pušenju i alkoholu u odnosu na žene ( iako sve veći broj žena konzumira duhanske proizvode i alkohol), kasnije dolaze liječniku, teže prihvaćaju i terapiju pa samim time imaju i veću smrtnost.
Mjere primarne prevencije su najučinkovitije, ali daju rezultate na duge staze. Jednostavno treba živjeti što zdravije i s takvim načinom života ustrajavati cijeli život. Rano otkrivanje raka je brža metoda prevencije, ali ona može utjecati samo na smanjenje smrtnosti. Na pojavnost raka utječe malo i to samo u slučajevima kada pregledima možemo otkriti tzv. prekanceroze, odnosno stanja koja nisu rak, ali to mogu postati. Dobar primjer je Papa-test kod otkrivanja prekanceroza vrata maternice, zatim endoskopsko uklanjanje polipa iz debelog crijeva ili nekih dobroćudnih promjena u dojkama koji nose rizik od raka kao što su različite atipije stanica.
Noviteti u liječenju
Noviteta u onkologiji ima mnogo i to i u području dijagnostike i otkrivanja i liječenja onkoloških bolesti. Svaka zemlja nekim svojim intenzitetom i u skladu s mogućnostima uvodi takve novitete u kliničku praksu. Mi u Hrvatskoj slijedimo najvažnije svjetske preporuke i algoritme, ponekad s vremenskim pomakom od godinu-dvije kada je u pitanju uvođenje npr. lijekova na liste HZZO-a, ali sve ipak postane prije ili kasnije dostupno.
Mi načelno možemo liječiti ljude na svjetskoj razini. Problem je nejednolika dostupnost zdravstvenog sustava u svim dijelovima Hrvatske i neujednačena kvaliteta. Drugi veliki problem jest niska svijest ljudi o potrebi očuvanja zdravlja kao velikog bogatstva i s druge strane, nedostatna svijest o važnosti preventivnih pregleda. Sada se mnogi žale na nedostupnost zdravstvenog sustava, a kada ističemo kako je odaziv na preventivne preglede jako mali mnogi i dalje ostaju gluhi.Osobito mislim da će biti pogođeni preventivni programi s izrazito ograničenim mogućnostima preventivnih pregleda. Mislim da ćemo kao rezultat imati još veću pojavnost i još veću smrtnost od raka svih sijela. Neodgovornost velikog broja ljudi dovela nas je u ovu situaciju. Nitko ne odgovara za svoje postupke, a sve se prelama preko leđa zdravstvenog osoblja i većine nedužnih bolesnika. Mnogi su u strahu od onkološke bolesti, ali su strahom izazvanim koronavirusom ostali blokirani u svojim domovima. Anksioznost i depresija zavladali su mnogim životima pa se bojim da ćemo šatore ubuduće razapinjati ispred psihijatrijskih bolnica. Kako sada tražiti od ljudi da čuvaju zdravlje kada je mnogima i egzistencija ugrožena, a socijalni život gotovo pa nemoguć?! Odgovore na mnoga važna zdravstvena pitanja ne treba tražiti od liječnika nego od onih koji kroje zdravstvenu politiku. Mi samo analiziramo podatke koji su rezultat svih dosadašnjih politika. I ne samo zdravstvene. Ne smijemo zaboraviti da zdravlje i bolest nisu samo medicinska kategorija, nego i socijalna i ekonomska i politička,piše Ordinacija
