Vijest da Bosna i Hercegovina ima vlastiti lijek koji pomaže u liječenju oboljelih od COVID-a odjeknula je u regionu. Riječ je o lijeku Enkorten farmaceutske firme Bosnalijek. Klinička studija provedena je u periodu od aprila do septembra 2020. godine na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske u Banja Luci, Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, Kliničkoj bolnici Zenica i Bolnici Travnik.
U intervju za Anadolu Agency (AA) generalni direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović potvrdio je da je kliničko ispitivanje pokazalo kako je Enkorten efikasan i siguran za primjenu kod srednje teške kliničke slike COVID-19 infekcije u bolničkim uslovima, te da značajno pomaže i ubrzava oporavak ovih pacijenata. Istraživanje je, otkriva, pokazalo i veoma dobru podnošljivost lijeka.
“Evidentno je da smo na dnu u Evropi kada je riječ o odgovoru na koronavirus. Nedovoljno brzo se odgovara na izazov vakcine i njene nabavke dok svi već uveliko započinju proces vakcinancije, kod nas taj proces je još uvijek neizvjestan, tako da se zaista nadam da će i ovaj lijek doprinijeti smanjivanju smrtnosti, koja je nažalost kod nas previsoka. Klinička studija je okončana i izuzetno smo zadovoljni rezultatima čiji su pokazatelji zaista ohrabrujući. Važno je naglasiti da se ovdje ne radi o lijeku za COVID-19, već o tome da rezultati ukazuju da Enkorten može značajno pomoći u tretmanu onih pacijenata kod kojih COVID-19 izaziva tzv. citokinsku oluju, a to su upravo ovi srednje teški slučajevi koji najčešće završe u bolnici i kod kojih citokinska oluja vodi u još teže stanje, a nerijetko i smrt. Nakon što je svijet poharala pandemija SARS-CoV-2 virusa uzrokujući COVID-19, ubrzo se ustanovilo da bi pojačani odgovor našeg imunog sistema na infekciju koronavirusom, tzv. citokinska oluja, mogla imati veliki uticaj na ishod same bolesti. Enkorten upravo djeluje na suprimiranje citokinske oluje koja se najčešće dešava u periodu od sedmog dana pojave prvih simptoma i na taj način ostvaruje terapijski učinak”, rekao je Uzunović.
Lijek Enkorten, kako je pojasnio, registrovan je u BiH za liječenje multiple skleroze, a s obzirom da se radi o imunomodulatoru, ističe da je već od ranije potvrđena i odobrena njegova uloga u modifikaciji produkcije citokina, kao jednog od načina modulacije imunog odgovora. To je, otkriva, i bila osnova za početak kliničkog ispitivanja kod pacijenata sa COVID-19 infekcijom.
“Nadamo se da će lijek pomoći što većem broju oboljelih od infekcije COVID-19 i zaista sam ponosan da smo mi, kao domaća kompanija, uspjeli da ponudimo neki odgovor u ovoj teškoj situaciji”, kazao je direktor Bosnalijeka.
Uzunović je dodao i da je ova firma kao najveći industrijski proizvođač lijekova i drugih farmaceutskih proizvoda u zemlji, početkom pandemije, svoje poslovanje organizovala postavivši dva cilja. Prvi je, maksimalna zaštita zdravlja radnika jer ni jednog trenutka nije bila prekinuta proizvodnja, a drugi je sigurno snabdijevanje tržišta BiH svim lijekovima koje proizvode.
“Oba cilja smo uspješno ispunili. U raznim krizama kroz koje je BiH prošla, od ratnog perioda, katastrofalnih poplava iz 2014. godine, pa evo do ove pandemije, pokazali smo da se naše zdravstvo i naši građani uvijek mogu osloniti i pouzdati u nas. Svjesni smo svog značaja za društvo i uvijek smo djelovali u skladu s tim. To smo i javno rekli još u aprilu, na poziv kriznog štaba, kada smo bez puno razmišljanja preuzeli na sebe odgovornost da umirimo javnost da neće biti nestašice lijekova u BiH, uprkos blokadama granica i zabranama izvoza iz brojnih država. Uspjeli smo odgovoriti svim izazovima. Zahvaljujući tome zdravstvo i građani u BiH nisu osjetili nestašicu lijekova koje proizvodimo. Svo vrijeme trajanja ove epidemije smo intenzivno radili i na aktivnosti vezanim oko ove studije sa Enkortenom, i zaista sam ponosan na naše stručnjake koji su dali veliki doprinos u ovom procesu”, kazao je Uzunović.
Procijenio je u kojoj mjeri domaće farmaceutske kompanije mogu odgovoriti potrebama stanovništa u svim, pa i vanrednim okolnostima, otkrivši i koliko su zastupljene na tržištu u odnosu na uvoz.
“Uvoz lijekova u BiH je velik i vrlo često je to potpuno neopravdano jer veliki dio tih lijekova proizvodimo mi, ali i druge domaće firme. Sve druge države maksimalno štite domaće proizvođače kroz različite mjere, dok u BiH to nije slučaj, a često se ne primjenjuju ni zakonske obaveze koje postoje. Najbolji primjer su esencijalne liste koje se plaćaju iz različitih budžeta, a na kojim dominiraju razni lijekovi iz uvoza, iako se ti lijekovi proizvode u Bosnalijeku ili drugim domaćim kompanijama. Tržište lijekova u BiH godišnje iznosi oko 700 miliona maraka. Od tog iznosa 331 milion maraka godišnje izdvaja se iz različitih budžeta Zavoda zdravstvenog osiguranja za nabavku lijekova za esencijalne liste. Na listama u FBiH domaći proizvođači imaju zastupljenost 64 miliona KM ili 28 posto, u odnosu na ukupnu vrijednost tržišta lijekova po osnovu esencijalne liste FBiH koja iznosi 228 miliona KM. U RS-u zastupljenost svih bh. proizvođača je 20 miliona KM ili 21 posto, u odnosu na vrijednost tržišta lijekova po osnovu esencijalne liste RS-a u iznosu 103 miliona KM. To znači da strani proizvođači, samo na osnovu prihoda od različitih državnih budžeta godišnje prihoduju 250 miliona KM, dok su naše firme iz istih izvora imale prihod od nekih 80 miliona KM. Da bude još slikovitije, to znači da je 70 posto sredstava otišlo kompanijama izvan BiH. Isti omjer vrijedi i za generalno tržište lijekova. Kada je na proljeće došlo do zabrane izvoza, onda su sve oči bile okrenute prema nama i mi smo odgovorili tom zadatku. Ovakav odnos sprečava nas, ali i druge firme u BiH, da razvijaju dodatno svoj proizvodni portfolio”, rekao je Uzunović.
Tvrdi da veća domaća potrošnja putem esencijalnih listi, ne samo da bi osigurala sigurno snabdijevanje domaćeg tržišta, već bi podstakla i izvoz jer bi time bili konkurentniji na stranim tržištima. Pojasnio je i zašto i koje lijekove BiH plaća skuplje u odnosu na mnogo razvijenije zemlje, poput Turske.
“Generički lijekovi koje plaćaju fondovi u BiH su najjeftiniji u regionu i tek manji dio tog iznosa, koji sam već spominjao, dobijamo mi i drugi domaći proizvođači. Ako bi udio domaćih lijekova bio veći, onda bi to bilo još jeftinije jer mi plaćamo i poreze i druge doprinose u BiH, isplaćuju se plaće radnicima, rade investiranja u BiH čime se multiplicira efekat takvog utroška. Dakle, sa većim udjelom naših lijekova na esencijalnim listama, država bi plaćala jeftinije umjesto da uvozi ono što se proizvodi kod nas. Nemojte zaboraviti da smo mi jedina država u regiji koja ima PDV na lijekove u punom iznosu i to pacijentu prividno može djelovati da je kod nas lijek skuplji nego u regionu, što nije tačno. Kad pričamo o tome šta plaćamo skuplje od regiona, a naročito, npr. od Turske ili nekih jačih država, onda govorimo o tzv. skupim terapijama, lijekovima pod patentom gdje ne postoje alternative. U ovim slučajevima naše institucije ne mogu da reaguju i pregovaraju sa proizvođačima da dobijemo povoljnije cijene. Takvi prozvođači iznose stotine miliona KM iz države, a recimo isti takav lijek u Turskoj je tri do pet puta jeftiniji jer je Turska država koja ima snage da pregovara. Da zaključim, BiH ima najjeftinije, a ne najskuplje lijekove u regionu kada govorimo o generičkim lijekovima čija je cijena ograničena i fiksirana za sve proizvođače i jedina plaća istu opštu stopu PDV što je nepovoljnije, kako za pacijente, tako i za proizvođače, a plaća najskuplje originalne lijekove iz razloga koje sam već naveo”, rekao je Uzunović.
Otkrio je i šta bi se desilo ukoliko bi se zemlje opet zatvorile, te da li bi došlo do kolapsa i nestašice lijekova.
“Naš proces rada uspjeli smo prilagoditi ovim uslovima i sigurno je da bi uspješno odgovorili na sve eventualne krize. Najveći izazov je bio kako brzo i efikasno prebroditi probleme sa prekidom lanaca snabdijevanja sirovinama, jer u BiH se ne proizvode sirovine koje su nam neophodne. Tada su i nadležne institucije reagovale na vrijeme i uspjeli smo, kroz jednu sinergiju u djelovanju, prevazići ovaj problem relativno brzo. Do kolapsa u snabdijevanju lijekovima, ne očekujemo da možemo doći, jer, kako sam i rekao, Bosnalijek može za domaće tržište omogućiti neometano snabdijevanje”, rekao je Uzunović.
Govoreći o 2020. godini koja je za sve firme bila turbulentna, istakao je da u Bosnalijeku nije bilo otpuštanja radnika, da je obim proizvodnje na nivou prošle godine, izuzev u nekim segmentima poput dezinfekcijskih sredstava gdje je proizvodnja povećana čak tri puta i sve te količine su usmjerene na tržište BiH.
Najveća potražnja, kaže, bila je za sredstvima za dezinfekciju te za određenim lijekovima koji se koriste u tretmanu pacijenata oboljelih od COVID-19, poput azitromicina, kao i lijekova čija je namjena prevencija i liječenje svih oblika infekcija na različite načine.
“Tu je svakako i naš Paracetamol koji je zlatno pravilo vezano za tretiranje febrilnih stanja te širok spektar naših proizvoda za jačanje imuniteta, Royal Jelly. Izdvojio bih posebno naš jedinstveni program lijekova i preparata baziranih na lizozimu, Lysobact proizvode koji su pokazali izuzetno protekciono djelovanje i koji se mogu koristiti i preventivno. Nastavljamo istim tempom i punim kapacitetom u pravcu nesmetanog snabdijevanja tržišta BiH svim esencijalnim lijekovima. Naš asortiman lijekova je izuzetno bogat i, osim lijekova za određena teška i rijetka oboljenja, možemo bez problema pokriti sve potrebe domaćeg tržišta i građani mogu biti mirni”, istakao je Uzunović.
Uzunović je dodao da BiH ima značajne potencijale i kvalitetne, obrazovane i vrijedne radnike koji mogu uraditi puno toga ako dobiju priliku i potrebnu podršku.
“BiH ima veoma kvalitetne zdravstvene radnike i mislim da država treba učiniti sve da ovaj vrijedni kadar zadrži u našoj zemlji. Ova kriza je pokazala da je riječ o kadru koji je u stanju da odgovori na sve vanredne situacije, poput trenutne epidemije u kojoj su ovi ljudi na prvoj liniji odbrane. Zbog toga trebamo svi učiniti što je god moguće da se osjećaju zaista cijenjeno i poštovano. Školovanje ovako značajnog kadra je jako skupo za svaku državu i treba omogućiti da ovaj kadar bude adekvatno nagrađen za svoj rad u svojoj državi kako ne bi poželjeli da je napuste”, rekao je Uzunović te se osvrnuo i na druga tržišta izvan BiH gdje ova domaća firma izvozi:
“Što se tiče Turske, Bosnalijek posjeduje GMP certifikat Turske, što u prevodu znači da može nesmetano proizvoditi i izvoziti za to tržište. Nekoliko registracija je završeno u Turskoj i očekujemo prve izvoze u 2021. godini”.
Na kraju razgovora za AA otkrio je planove u 2021. godini.
“Bosnalijek 2021. godine obilježava 70 godina postojanja. U toj jubilarnoj godini za Bosnalijek imamo namjeru nastaviti daljnji razvoj i unapređenje svih poslovnih procesa. To podrazumijeva prije svega snažni zamah u pravcu izlaska na nova tržišta, na kojima do sada nismo bili prisutni. Posebnu pažnju ćemo usmjeriti na otvaranje novih kontinenata, kao što je Afrika i Latinska Amerika. Očekujem da u toku sljedeće godine započnemo izvoz u Sjedinjene Američke Države čime bi, zaista, na najbolji način obilježili sedamdeseti rođendan”, zaključio je Uzunović.
