Kaže nam da su se određni simptomi izdvojili kao najčešći kao i da se promijenila klinička slika oboljelih u odnosu na raniji period epidemije.
“Najčešći simptomi su povišena tjelesna temperatura, kašalj, otežano disanje, gubitak čula ukusa i mirisa, malaksalost i zamaranje, bolovi u zglobovima i mišićima”, kaže za “Ženu” dr Slavica Mutavdžić i dodaje da nije uočen novi simptom virusa.
“Međutim, klinička slika je sada u globalu mnogo teža nego ona za vrijeme prva dva talasa korone”, ističe i napominje da uglavnom pregleda pacijente sa lakšom oblikom korone dok se stariji pacijenti i osobe sa hroničnim bolestima, koji zahtjevaju ozbiljniju terapiju, među kojom je i davanje kiseonika, odmah po prijemu u ambulantu šalju na određeno odjeljenje na bolničko liječenje.
Kada je u pitanju liječenje kovid pacijenata, kaže da ono zavisi od opšteg stanja pacijenta i kliničke slike.
“Nekog pacijenta, koji nema hronično oboljenje, i ukoliko dobro reaguje na terapiju, pustit će iz bolnice poslije sedam dana sa preporukom za daljnje kućno liječenje, ali ima i pacijenata koji ostanu i tri- četiri sedmice hospitalizovani, a da ne pričam o najtežim pacijentima, koji budu na respiratoru i koji zahtjevaju duže praćenje”, poručuje i napominje da je broj pregleda u ambulanti malo opao posljednjih sedam dana.
Dr Slavica Mutavdžić je i sama preležala koronu, a nedavno se vratila na posao. Ima li straha, pitali smo je.
“Strah je valjda sastavni dio naših života. I to je i normalno i zdravo. Da se ne pravimo previše hrabri. Ali, ja obožavam svoj posao i volim da vidim osmijeh na licima ljudi kad im pomognete. Meni je to najveći dar. Ne samo meni, naravno, nego većini mojih kolega. Kada vidite da neko zdrav vama okreće leđa i odlazi, vi ste pobjednik, zar ne?”, odgovara.
Dr Slavica Mutavdžić ranije je radila u KBC “Dragića Mišović” gdje je kao pedijatar pregledala djecu oboljelu od korone.
“U KBC “Dragiša Mišović” otišli smo u martu nas petoro pedijatara i koleginica na specijalizaciji iz KBC “Zemun” kao ispomoć. Pa znate kako, tada je sve bilo novo, nepoznato, i nama i roditeljima. Neki novi virus koji hara svijetom došao je, eto, i do Srbije, a vi pojma nemate ni o njemu ni šta da očekujete. U početku su svi bili zbunjeni i svi su se primali u bolnicu, dok se malo nisu isfiltrirale stvari i dok nismo vidjeli kakva je klinička slika kod djece, pa smo i mi bili mirniji i da kažem, malo pametniji”, kaže dr Mutavdžić i opisuje kliničku sliku dece:
“Uglavnom je stanje bilo blago, osim nekoliko hroničnih bolesnika, koji su na svu sreću dobro prošli. Kao simptomi najčešće su se javljali povišena temperatura, kašalj, dijareja. Što su klinci mlađi, klinička slika je bila blaža. Viđali smo i djecu, nekih mjesec dana poslije infekcije, sa miokarditisom, odnosno infekcijom srčanog mišića i Kavasaki sindromom. Ti pacijenti, koje sam ja vidjela, bili su uglavnom sportisti, zdravi momci. Jedno dijete je imalo akutnu bubrežnu insuficijenciju”.
Kaže da su roditelji na početku epidemije bili jako zabrinuti.
“Bilo je i običnih virusnih infekcija, pa su roditelji bili uplašeni dovodili djecu bukvalno sa jednim skokom temperature, što nema smisla, ali mora se i to razumijeti u takvim okolnostima”, napominje.