Kako je kazala, aktivnosti na pripremi ovog zakona započele su još u vrijeme mandata Šestorke.
“U prvom dijelu našeg mandata, dakle u vrijeme vlade Šestorke, s obzirom na to da je to bila jedna od programskih aktivnosti na kojima se zasnivao naš rad, ja sam formirala radnu grupu u kojoj su bili predstavnici Ministarstva, Transparency Internationala, Agencije za državnu službu i predstavnici još nekih nevladinih organizacija. Njihov zadatak je bio da do maja 2020. godine pripreme radnu verziju nacta zakona o zabrani nepotizma i stranačkog zapošljavanja”, pojasnila nam je Brčić.
Oni su bazirali svoj rad na rješenjima koja postoje u Francuskoj, jer to je prva država u Evropi koja ima jedno takvo zakonsko rješenje. Francuzi su otišli i korak dalje pa je kod njih čak zaprijećena kazna zatvora za one koji prekše takve odredbe.
“Koristili su i iskustva koja postoje u SAD-u, istina za korporativno zapošljavanje, i Brčko distrikt ima neka rješenja. To je, dakle, bila ta neka kompilacija. Ja još nisam ušla u ministarstvo, danas sam na svom starom poslu, završavam administrativne obaveze. Ali, kroz kratak razgovor s kolegama saznala sam da su pripremeljene tri verzije tog zakona. Zašto prethodna ministrica to nije pustila u procedure – ja zaista ne znam”, istaknula je ministrica Brčić.
Suština tog propisa odnosi se na sve izabrane i imenovane zvaničnike u Kantonu Sarajevo, a to su nosioci izvršne vlasti, konkretno Vlada, zastupnici u Skupštini, imenovane osobe poput direktora institucija i javnih preduzeća, rukovodioci organa uprave.
“Bliži krug članova njihovih porodica, a to su supružnici, djeca i mislim braća i sestre – ne znam tačno kakvo je rješenje predviđeno – dakle ti članovi porodice za vrijeme dok oni obnašaju poziciju i jedan period nakon toga, pretpostavljam da je to period od godinu, neće moći biti zaposleni u javnoj službi Kantona Sarajevo. Oni neće moći biti zaposleni ni u državnoj službi ni u ovoj, da je nazovemo vanbudžetskoj, dakle javnim institucijama koje se ne vode kao državna služba, ali jesu korisnici javnih sredstava”, kazala je Brčić.
Najavila je da će već sutra njena prva aktivnost biti da sjedne s kolegama i da pregledaju te verzije, eventualno ako budu cijenili da trebaju neke dorade, i da to puste u proceduru, dakle da pošalju nacrt zakona na mišljenja Uredu za zakonodavstvo i Ministarstvu finansija. Nakon toga dokument ide prema Vladi KS i u nacrtu se spušta prema Skupštini KS.
“Predvidjet ćemo duži period javne rasprave s obzirom na to da se radi o novom zakonskom rješenju koje u regionu nije još nigdje implementirano, i smatram da treba uključiti i stručnu javnost i građane, i sve one koji imaju interes za donošenje jednog takvog propisa. Da ih saslušamo, da vidimo njihove komentare i prijedloge kako bismo došli do najbolje moguće verzije tog zakona u što skorije vrijeme”, naglasila je naša sagovornica.
Svakako će, dodaje, kao i kod svih propisa koje su donosili, obaviti šire konsultacije. Već se postavilo pitanje i zaštite prava na privatnost i zaštite ličnih podataka.
“Kad smo usvajali odluku o registru zaposlenih i objavi plata zaposlenima u javnom sektoru, kad smo usvajali zakon o prijavljivanju imovine i objavi tih podataka, konsultovali smo i Agenciju za zaštitu ličnih podataka, pratili smo stavove institucije Ombudsmana za zaštitu ljudska prava. Niko od njih nije osporio takvo nešto, jer javni interes je uvijek ispred privatnog, a u ovom slučaju evidentno je da postoji javni interes”, naglašava Brčić,piše Klix
Konsultovat će i pravne odjele međunarodnih institucija, OHR-a, Američke ambasade i Delegacije EU da čuju njihova mišljenja, posebno u kontekstu regulative zemalja iz kojih oni dolaze, te naravno naše stručnjake i institucije, nevladin sektor i građane.
