Tokom pandemije izazvane koronavirusom porastao je broj smrtnih slučajeva od infarkta miokarda i posljedica hipertenzije u odnosu na prošlu godinu.
Rezultati su to američke studije, objavljene u magazinu “American College of Cardiology”, kojom su naučnici pokušali otkriti koliko je smrtnih slučajeva od posljedica kardiovaskularnih bolesti od kad traje pandemija, i šta je uzrok tome!?
Prva na listi smrtnosti
Prema riječima prof. dr. Elmira Jahića, jednog od naših najuspješnijih kardiologa, rezultati studije poprilično direktno govore o zanemarivanju kardiovaskularnih oboljenja tokom pandemije, odnosno grupe oboljenja koja su prva na listi smrtnosti u gotovo svim zemljama svijeta.
U razgovoru za Faktor, on pojašnjava:
– Više je razloga koji su doveli do toga, a jedan je zato što su pacijenti koji boluju od kardiovaskularnih bolesti, pa čak i oni koji su imali tražene ili prikrivene tegobe u pandemiji, izbjegavali hospitalizaciju i odlazak ljekaru. Pacijenti su jednostavno izbjegavali da idu u bolnice plašeći se zaraze od SARS-CoV-2. S druge strane, a toga smo svjedoci i u BiH, sve zdravstvene ustanove nisu na isti način imale otvorena vrata prema svim pacijentima. Ukoliko se u budućnosti bude radila ozbiljna studija i u našoj zemlji, mislim da će ona pokazati da su osobe sa kardiovaskularnim i malignim bolestima pretrpjele najviše negativnih posljedica. Imao sam se priliku direktno uvjeriti da je puno pacijenata sa kardiovaskularnim bolestima, a koji su proteklih mjeseci trebali doći na usluge tercijarnog nivoa, kao što su koronarografija, implantacije stenta, kardiohirurške operacije, zaista bilo zapušteno jer na primarnom i sekundarnom nivou nisu mogli dobiti adekvatnu zdravstvenu uslugu. Bolesti su uznapredovale, pa je trebalo učiniti veliki napor kako bi se pacijenti doveli u stanje u kojem se mogu raditi kardioprocedure – objašnjava Jahić.
Još jedan razlog koji je doveo do povećane smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti tokom pandemije je, kaže Jahić, i opterećenost bolnica, odnosno nedostatak medicinskog kadra s jedne strane, a sa druge materijalnih resursa.
– Rekao bih da nedostatak materijalnih sredstava nema veze sa onim kada su u pitanju COVID-19 i ono što je potrebno za kardiovaskularne bolesti. No, u svakom slučaju, bolnice su bile opterećene, ali ne bih sve stavio u isti koš jer je jedan dio medicinskog i nemedicinskog kadra u bolnicama prošao zaista kroz teške faze, bilo je jako puno posla, dok drugi dio kadra, koji rade u nekim drugim zdravstvenim ustanovama i klinikama, nisu bili opterećeni. Štaviše, u pandemiji su bili puno manje opterećeni nego prije njenog izbijanja. Znamo da je od strane Kriznog štaba bila zabrana elektivnih operativnih zahvata, radile su se samo hitne operacije, jedno vrijeme značajno je bila smanjena CT, magnetna i ultrazvučna dijagnostika, što je bilo pogubno za maligne, ali i kardiovaskularne bolesti – objašnjava Jahić.
Dodaje kako je ubijeđen u to, da je pored svih negativnih konotacija i opasnosti koje COVID-19 nosi, tokom pandemije medicine i nauke bilo puno manje, a puno više politizacije i manipulacije.
– Navest ću primjer. Bio sam svjedok da su nadležne institucije, nakon smrti kardiovaksularnih bolesnika koji su kod nas ležali jako dugo, i pored toga što smo mi naveli uzroke smrti, a to je srčana slabost, to zanemarile i vodile kao Covid-infekciju. Kao da je u svemu ovome nekome bilo u interesu da se prikaže što veći broj osoba koje su umrle od COVID-19 nego što to zaista jeste. Hoću da kažem da je vrlo upitna metodologija vođenja, odnosno evidencije smrtnosti u BiH tokom pandemije. Pitanje koje se neminovno nameće jeste da li ćemo ikada znati koliko je zaista ljudi umrlo od COVID-19, a koliko od kardiovaskularnih i malignih bolesti!? Imate puno slučajeva ljudi koji su bili u terminalnoj fazi neke maligne bolesti, a nakon što su preminuli, na prvo mjesto je stavljena Covid-infekcija. Tako nešto slično bilo je i sa onima koji su umrli od kardiovaskularnih bolesti. Istakao bih i činjenicu da smo na početku pandemije, kada smo se suočili sa nepoznatom bolešću, imali situaciju da je neko donio odluku da se zabrane obdukcije, koje su najtačniji način otkrivanja uzroka smrti – navodi Jahić.
Oko jedna trećina onih koji dobiju akutni infarkt miokarda gotovo da i nemaju nikakve simptome i tegobe. Tek kada se uđe u stanje tzv. srčane slabosti, simptomi se, navodi Jahić, osjećaju.
– Jedna trećina pacijenata sa akutnim infarktom miokarda nikada se nije javljala ljekaru zbog bilo kakvih tegoba ranije, dok dvije trećine imali su anginozne tegobe, povišen pritisak, masnoće, šećer, bili su gojazni, fizički neaktivni ili su pušili. Vrlo je važno da svako vodi računa o svom zdravlju, a oni koji imaju neku od navedenih predispozicija, ili su evidentirani kardiovaskularni bolesnici da redovno odlaze na kardiološke i internističke preglede – kaže Jahić.
Poruka ljekarima i pacijentima
Rezultati studije su, dodaje Jahić, pokazali porazne činjenice u zemlji koja ima jedan od najboljih zdravstvenih sistema u svijetu.
– Zamislite tek kakve ćemo rezultate imati u BiH kada pandemija prođe. Mi smo nažalost i ranije imali poražavajuće brojke. Jedina smo zemlja u regiji gdje je udio smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti iznad 50 posto. Neki kažu – “pa i u svijetu su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti”. Da, tačno, ali s tim da je u svijetu to ispod 20 posto, a kod nas više od 50 posto. Sistem zdravstvene zaštite i zdravstvena kultura između ostalih, mjere se i postocima smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Zašto? Zato što se te bolesti adekvatnom prevencijom, i građana i zdravstvenog sistema, mogu spriječiti i smanjiti. BiH nema nijedan relevantan i ozbiljan program prevencije kardiovaskularnih bolesti – ističe Jahić.
Istraživanjem, na čijem čelu je dr. Rishi Wadhera, kardiolog na Univerzitetu Harvard, poslane su, kaže Jahić, poruke i ljekarima i pacijentima.
– Pacijenti su pozvani da ne zanemaruju svoje tegobe, da se moraju adekvatno kontrilisati i liječiti i da ne trebaju imati strah od odlaska u zdravstvene ustanove. Poruka zdravstvenim profesionalcima je da moramo biti otvoreni prema pacijentima, da ne smijemo zatvarati vrata građanima u potrebi na šta nas obavezuje i profesionalna etika, kako bismo izbjegli veliku smrtnost – naglasio je Jahić
