Kako su nam kazali iz UKC-a u Banjoj Luci, u redovnom procesu rada u ovoj medicinskoj ustanovi produkuje se oko 7.000 kilograma mjesečno, dok se u vrijeme pandemije COVID-19 proizvodi oko 13.000 kilograma infektivnog otpada.
– U UKC-u RS-a sav medicinski otpad se tretira na zakonom reguliran i ekološki prihvatljiv način. Također, važno je dodati da u našoj ustanovi postoji plan, pravilnik i procedure u vezi sa upravljanjem medicinskog otpada kao i procedure u vezi sa infektivnim medicinskim otpadom nastalim prilikom liječenja pacijenata oboljelih od COVID-19 – kazali su.
Sav infektivni medicinski otpad koji nastaje u redovnom procesu rada, kao i infektivni medicinski otpad koji nastaje uslijed zbrinjavanja pacijenata oboljelih od oboljenja COVID-19, predaje se ovlaštenom operateru d.o.o. ECO GROUP, sa kojim UKC RS-a ima sklopljen ugovor o preuzimanju i tretmanu infektivnog medicinskog otpada.
– Zaštitna odjela, rukavice i maske, koji se koriste kao lična zaštitna oprema u radu sa pacijentima oboljelim od COVID-19 tretiraju se kao infektivni medicinski otpad. Infektivni medicinski otpad se predaje ovlaštenom operateru svaki dan, tako da nemamo potrebe da infektivni medicinski otpad odlažemo u centralno skladište, do predaje ovlaštenom operateru – istakli su iz UKC-a RS-a.
Žuti kontejneri
Infektivni otpad na isti način odlažu i domovi zdravlja. Prema riječima Armana Šarkića, glasnogovornika JU Domovi zdravlja Kantona Sarajevo, oni imaju dvije procedure koje se provode i koje su vrlo precizne po pitanju odlaganja infektivnog i drugog otpada.
– Za infektivni otpad postoje kontejneri koji su obilježeni žutom bojom, a za drugi otpad – papire i druge materije koje nisu infektivnog karaktera, također postoje kontejneri koji opet imaju svoju oznaku. Pod infektivnim otpadom podrazumijeva se sve ono što može doći u kontakt sa krvlju pacijenta, to su igle, šprice, zavoji, gaze i slično. On ide u ove kontejnere koji su obilježeni žutom bojom. Kontejneri se nalaze, po tačnoj proceduri, ispred svake Covid-ambulante i trijažnog punkta i svaka služba u organizacionoj jedinici mora imati kontejner za odlaganje infektivnog i drugog otpada – kazao je Šarkić.
Dodao je da je veoma bitno da je to regulirano sa procedurama, gdje se tačno znaju koraci u postupanju s ovom vrstom otpada.
– Glavne sestre su te koje ispred doma zdravlja koordiniraju sa Odborom za infektivni otpad u našoj ustanovi na dnevnoj bazi. Svaka organizaciona jedinica, a to su domovi zdravlja kojih imamo devet, ima posebne sobe u kojima se odlaže i razvrstava takva vrsta otpada i upravo taj jedan dio otpada se vaga i upućuje se prema Općoj bolnici, pošto ona ima specijalne peći za spaljivanje te vrste otpada. To je jedna koordinacija koja već dugi niz godina traje, koja je propisana snim procedurama, tako da je što se tiče COVID-19 potpuno isto, s tim da nam je koronavirus donio veliku upotrebu zaštitnih maski i rukavica i jasno da nam je to pojačalo infektivni i drugi otpad – objasnio je Šarkić,piše Faktor.
Što se tiče kontrole da li je sve odrađeno prema pravilima, u Domovima zdravlja KS to prvo radi Odbor za odlaganje infektivnog otpada, koji je interna kontrola.
– Oni su saradnji sa glavnim sestrama doma zdravlja rade kontrolu, a isto tako postoji kontrola Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS. S vremena na vrijeme, inspekcije koje su pri Upravi budu na terenu, pa između ostalog i u domovima zdravlja, te provjeravaju da li je ovo ispravno urađeno i da li se procedure poštuju od prvog do posljednjeg koraka. Zdravstvena struka, kao i ostale struke, mora da poštuje pravila, a naročito su jasna pravila po pitanju odlaganja otpada i to je abeceda posla. Ukoliko se ne bi poštovalo, to bi bila neka aljkavost ili diverzija u nekom smislu, a nema potrebe ni za jednim ni drugim. Svako je savjesan u svom poslu i svjestan posla koji obavlja, prema tome taj posao treba da obavlja kako ej jasno propisano od prvog do zadnjeg koraka – zaključio je naš sagovornik.
Kontrola inspekcije
Iz sarajevske Kantonalne inspekcije pojasnili su da su sve ustanove koje obavljaju zdravstvenu djelatnost u obavezi donijeti Plan upravljanja medicinskim otpadom, koji ovjerava nadležno ministarstvo okoliša, a njegovu primjenu u zdravstvenim ustanovama kontrolišu zdravstveni inspektori.
– Radi malog broj zdravstvenih inspektora, a velikog broja kompleksnih i zahtjevnih prijava pravnih i fizičkih lica, u toku pandemije, nije bilo moguće planirati ciljane redovne nadzore na navedene okolnosti, ali se nadzor nad upravljanjem medicinskim otpadom provodio kao obavezno chek-pitanje u većini usmjerenih inspekcijskih nadzora. S obzirom na situaciju sa COVID-19, zdravstveni inspektori su tokom inspekcijskih nadzora obavezno kontrolirali i postupanje sa medicinskim otpadom pogotovo na trijažama, laboratorijama, Covid-ambulantama, intervencijama i slično. Tokom pandemije nisu zaprimljeni zahtjevi za vršenje inspekcijskog nadzora u vezi s direktnim zbrinjavanjem medicinskog otpada – kazali su iz KUIP-a.
Objasnili su da se provjere odnose na kompletnu kontrolu uspostavljenog sistema upravljanja medicinskim otpadom, tačnije posjedovanje plana upravljanja medicinskim otpadom, opreme i ambalaže za zbrinjavanje medicinskog otpada, način odlaganja i čuvanja do finalnog zbrinjavanja, postupanje radnika u momentu odlaganja i tretmana do finalnog zbrinjavanja, kao i vođenje evidencija o tretmanu medicinskog otpada, odvozu istog, te traženje materijalnog dokaza o konačnom zbrinjavanju.
– Zdravstvena inspekcija je tokom pandemije kontrolirala zdravstvene ustanove koje su proizvođači medicinskog otpada i svoj otpad predaju operaterima koji finalno vrše zbrinjavanje medicinskog otpada. Za utvrđene nepravilnosti, zdravstvena inspekcija je donosila upravne mjere, otklanjanja nedostataka rješenjem, a najčešće se odnose na: osiguravanje plana upravljanja medicinskim otpadom odobrenog od nadležnog ministarstva okoliša, nabavka označenih posuda, ambalaža za odlaganje medicinskog otpada, vođenje evidencija o upravljanju medicinskim otpadom, edukacija uposlenika u vezi postupanja sa medicinskim otpadom i slično – istakli su.
