Slično kao i mediteranska prehrana, nordijska se temelji na biljkama. To ne znači da je veganska ili vegetarijanska, nego da se prednost daje voću i povrću, dok se meso konzumira u manjim količinama.
U ovoj dijeti su zastupljene borovnice i brusnice, kao i kupus, prokulice i kelj te krumpir i mahunarke (grah, grašak i leća). Cjelovite žitarice poput raži, ječma i zobi također su dozvoljene uz masti. Primarno se preporučuju masna riba (losos i skuša), orašasti plodovi i sjemenke. Za kuhanje se savjetuje kanolino ulje, za razliku od mediteranske dijete koja prednost daje ekstra djevičanskom maslinovom ulju.
Dobra vijest je da niti jedna namirnica u ovoj dijeti nije zabranjena. Fokus je na ograničavanju svega za što znamo da nije dobro u velikim količinama: visoko prerađena hrana, slatkiši i crveno meso.
“Ako se pitate je li ovakav oblik prehrane dobar za vas, ne postoji puno znanstvenih dokaza koji podupiru snagu nordijske prehrane”, kaže dijetetičarka Melissa Meier za Body & Soul.
Međutim, ne možete pogriješiti ako se vaša prehrana temelji na biljkama, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima, a ograničavanju junk-hrane. prenosi “Index“.
“Štoviše, nordijska prehrana čini i puno za okoliš jer je fokusirana na sezonske i lokalne proizvode iz održivih izvora. Sve u svemu, od mene ima jasno da”, zaključuje Meier.
