Dužnosnici obavještajne zajednice Sjedinjenih Američkih Država drže da je pandemija koronavirusa povećala ekonomsku nejednakost koja vlada svijetom, opteretila države i njihove resurse te pospješila širenje nacionalističkih osjećaja te da se svijetu zbog toga ne piše dobro, javlja The Associated Press
Nacionalno obavještajno vijeće SAD-a spomenuta je stajališta uvrstila svoje kvadrijenalno izvješće Global Trends (hrv. globalni trendovi) koje je objavljeno u četvrtak,prenosi Depo
Global Trends je dokument koji bi zakonodavnim tijelima i građanima trebao pomoći da predvide ekonomske, klimatske, tehnološke i demografske sile koje će tijekom idućih dvadeset godina oblikovati svijet, prenosi Jutarnji.hr.
Obavještajci u njemu kažu da je pandemija značajno narušila globalni poredak te da je posljednji događaj koji je tako promijenio svijet bio Drugi svjetski rat. Navode da će se svijet sa zdravstvenim, ekonomskim, političkim i sigurnosnim posljedicama koje je izazvala nositi godinama.
“Covid-19 uzdrmao je pretpostavke o otpornosti i prilagodljivosti te stvorio nove ekonomske, geopolitičke, tehnološke i državničke nesigurnosti”, stoji u dokumentu.
Global Trends je u praktički svim aspektima života pronašao razloge za brigu.
Izvješće upozorava da će posljedice klimatskih promjena pogoršati probleme s hranom i vodom u siromašnijim zemljama te da će to ubrzati globalne migracije.
Iako su zdravstvo, obrazovanje i prosperitet kućanstava tijekom posljednjih desetljeća ostvarili povijesni napredak, njega će se teško održati zbog posljedica pandemije, ali i zbog starenja stanovništva te potencijalno sporijeg rasta globalne ekonomije.
U izvješću također stoji da nova tehnološka rješenja potencijalno mogu riješiti klimatske promjene i bolesti, ali i da mogu biti novi izvori napetosti.
“Državni i nedržavni rivali borit će se za prevlast i dominaciju u znanosti i tehnologiji, a to će potencijalno utjecati na ekonomsku, vojnu i društvenu sigurnost”, kaže u Global Trends.
Izvješće također upozorava na povjerenje u države i institucije pada te da “jaz povjerenja” postoji između opće javnosti i bolje informiranih te obrazovanih.
