U pitanju je navodni non-paper (neslužbeni diplomatski dokument) slovenske vlade, odnosno desničarskog premijera Janeza Janše, u kojemu se između ostaloga predviđa pripajanje dijelova BiH Hrvatskoj, kao i promjene granica nekih drugih država Zapadnog Balkana. Slovenija bi u drugoj polovici ove godine od Portugala trebala preuzeti predsjedavanje Europskom unijom, a navodni non-paper je zamišljen kao njezino viđenje sređivanja stanja na Balkanu.Zašto je Janšin non-paper i dalje “navodni”?
Zašto “navodni”? O non-paperu su prvo izvijestili neki mediji iz BiH, a njegovo postojanje su za medije anonimno potvrdili i neki europski diplomati, no Janša je sve demantirao.
Nakon što je dopisnik ljubljanskog Dela iz Bruxellesa na Twitteru preuzeo špekulacije iz medija u BiH o navodnom neslužbenom dokumentu u kojemu se spominje podjela BiH na etničkim osnovama, kao završni akt raspada nekadašnje SFRJ, i navevši da je riječ o dokumentu o kojemu se u Bruxellesu “već neko vrijeme špekulira”, nekidan je reagirao Janša navodeći da se radi o neosnovanim špekulacijama.
“Predsjednika Vijeća Charlesa Michela, kojemu sam po tvrdnjama opskurnih portala fizički predao neki dokument, posljednji sam put sreo lani. Ovakvim se napisima pokušava onemogućiti naš cilj jer Slovenija ozbiljno traži rješenja za razvoj regije i perspektivu država Zapadnog Balkana u Europskoj uniji”, naveo je Janša u odgovoru na Twitteru.
No Ured za medije Charlesa Michela dopisniku Dela iz Bruxellesa prvo je odgovorio da su primili dokument, a zatim da nisu. Tako je poricanje njegovog postojanja postalo još neuvjerljivije.
Što piše u navodnom non-paperu?
U međuvremenu je slovenski portal Necenzurirano objavio dokument s kartom novog razgraničenja na Balkanu za koji tvrdi da je sporni non-paper, čije postojanje Janša zasad i dalje niječe.
“Neslužbeni diplomatski dokument o komadanju BiH, priključenju Republike Srpske Srbiji i ujedinjenju Kosova s Albanijom doista postoji, ima naslov ‘Zapadni Balkan – put naprijed’, a po našim ga je informacijama u veljači ove godine dobio kabinet predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, ali ne diplomatskom poštom”, pišu novinari Vesna Vuković i Primož Cirman na slovenskom portalu Necenzurirano, koji se deklarira kao istraživački portal, a slovenska javnost doživljava ga kao lijevo orijentiranog.
Sadržaj navodnog dokumenta, bez zaglavlja i potpisa te pisanog na engleskom jeziku, prenijeli su i mnogi drugi mediji u Sloveniji i regiji, uz ogradu da ga nisu potvrdili ni Europsko vijeće ni Europska komisija.
Hrvatska kaže da podržava cjelovitost BiH
To je, navodi se u prilogu portala, jedan od tri non-papera nedavno nastala u vezi s regijom Zapadnog Balkana, a i u ostalima je sudjelovala Slovenija, premda su “u suprotnosti sa svim važećim dokumentima na kojima se temelji slovenska vanjska politika”, navodi portal.
On u taj kontekst dovodi i hrvatski non-paper o Bosni i Hercegovini i njenom putu prema Europskoj uniji te navodi da je i ovaj non-paper “još jedan napisan po mjeri srpskih i hrvatskih nacionalističkih krugova koji se već tri desetljeća zauzimaju za komadanje BiH”. Spominje se i navodni treći non-paper u kojem je, prema tvrdnjama, također sudjelovao Janša, ali se ne navode detalji s tim u vezi.
Hrvatska nije zasad detaljnije komentirala navodni non-paper o podjeli BiH, tvrdeći da za njegovo postojanje “nema dokaza”, no hrvatski je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nekidan otputovao u Sarajevo i u intervjuu za Dnevni avaz podržao teritorijalnu cjelovitost susjedne države.Bezuvjetno podržavamo stabilnost i teritorijalnu cjelovitost BiH i to kao države u kojoj su jednakopravni svi njeni konstitutivni narodi te svi njezini građani. Dakle, podržavamo ustavne temelje BiH, a što se tiče kontinuiranog europskog napretka prema euroatlantskim integracijama, u tom procesu BiH zasigurno nema većeg zagovornika od Hrvatske”, kazao je Grlić Radman.
I Hrvatska ima svoj non-paper o BiH
Navodno Janšin non-paper komplicira i hrvatsku diplomatsku akciju koja je pokrenuta proteklih tjedana, također uz jedan non-paper, onaj hrvatski. Službeno Hrvatska želi pomoći “rješavanju krize u BiH”, no neki europski mediji smatraju da je riječ o pokušaju da se pomogne Draganu Čoviću i HDZ-u BiH, a ne Bosni i Hercegovini.
“HDZ želi proširiti svoju vlast u Bosni i Hercegovini usredotočujući se na određene izborne jedinice u Hercegovini i želi zadržati svoje mogućnosti veta izmjenom izbornog zakona”, pisao je nedavno austrijski Der Standard o hrvatskom non-paperu nazivajući ga “tobože plemenitim”.
“Hrvatski nacionalisti, kada govore o promjeni izbornog zakona, dugoročno žele dobiti svoj vlastiti ‘hrvatski’ dio države unutar Bosne i Hercegovine, nazvan Herceg-Bosna. Oni predstavljaju ideologiju prema kojoj se ljudima treba upravljati odvojeno, prema etničkim kriterijima. HDZ se koristi tom ideologijom da bi se održao na vlasti”, objavio je Der Standard, koji konstatira da takvu hrvatsku poziciju podržava još nekoliko članica Europske unije, među njima i Slovenija.
> Austrijski list: Hrvatska ima podršku šest članica EU za svoju politiku prema BiH
“Ovu skupinu čine zemlje u kojima su prisutne i etničko-nacionalističke ideologije, poput Mađarske ili Bugarske. Ekstremno desničarska vlada u Sloveniji također stoji iza novina, kao i Grčka i Cipar”, navodi se u članku bečkog lista.
Dodik ponovo prijeti raspadom BiH
Ipak, navodni Janšin non-paper teško da ide u korist Hrvatskoj jer je s jedne strane predstavlja kao jednu od država koje bi teritorijalno profitirale komadanjem BiH, a s druge u drugi plan gura hrvatski non-paper, koji Slovenija formalno podržava.
Zapravo, jedini političar koji se pozitivno izrazio o navodnom slovenskom non-paperu je član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorad Dodik, koji je već viša puta javno izjavio da priželjkuje raspad BiH.
> Dodik je za miran razlaz u BiH, Vučić kaže da ne zna za Janšin navodni plan
Dodik je prigodom primopredaje cjepiva koje Srbija donira Republici Srpskoj istaknuo da ideja o mirnom razlazu Bosne i Hercegovine “nije nova”.
“I oni kojima se sviđa i kojima se ne sviđa, uglavnom svi su jedinstveni u činjenici da BiH kakva je sada ne može i ako ne može, onda bi bilo dobro da se razgovara o mirnom razlazu”, rekao je Dodik navodeći kako od Vučića očekuje da “prihvati jedan takav koncept”, premda razumije Vučićeva stajališta o odnosima u regiji.
Dodik je, navodeći kako “nije vidio nikakav dokument” koji je, navodno, Janša uputio Bruxellesu, niti zna “je li on uopće postoji”, ocijenio kako je “impresivno” koliku je “političku galamu” podiglo to je što je “netko spomenuo opciju o mirnom razlazu”.
On je ponovio kako je njegova koncepcija “miran, a ne ratni razlaz”, optuživši “one koji žele unitarnu državu” kako hoće da njome “upravljaju Bošnjaci i da majoriziraju Srbe i Hrvate”.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Vučić kaže da navodni slovenski non-paper nije vidio
Vučić je pak izbjegao izravno govoriti o navodnom prijedlogu slovenskog premijera Janeza Janše, ustvrdivši kako taj papir nije vidio niti zna za bilo kakvu inicijativu o mirnom razlazu BiH.
“Naš odnos prema BiH je poznat – mi poštujemo integritet BiH i poštujemo njezin suverenitet tamo gdje on postoji institucionalno”, poručio je Vučić.
U kontekstu svega ovoga vrijedi podsjetiti i na nedavno pismo novog američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena članovima Predsjedništva BiH. Blinken je početkom travnja na ime Milorada Dodika, Željka Komšića i Šefika Džaferovića poslao zajedničko pismo u kojem ističe da sadašnja američka administracija ne priprema Dayton II.
> Blinken: Daytona II neće biti, ali potrebne su promjene Ustava BiH
SAD protiv Daytona II i promjene granica na Zapadnom Balkanu
“Daytonski sporazum napravio je odličan temelj na kojemu se BiH gradila, što je omogućilo državi da uspostavi održiv put prema članstvu u Europskoj uniji te snažniju suradnju s NATO savezom. Naravno, od samog početka se znalo da Daytonski sporazum nije uklesan u kamenu te da će ga s vremenom biti nužno mijenjati”, stoji u Blinkenovom pismu članovima Predsjedništva BiH.
Blinken je konstatirao kako su očevidne manjkavosti Daytonskog sporazuma potvrđene i presudama Europskog suda za ljudska prava, uključujući onu u slučaju Sejdić-Finci, te kako se te presude, baš kao i one Ustavnog suda BiH, moraju provesti da bi BiH napredovala na putu ka članstvu u Europskoj uniji, a to pak nije moguće samo izmjenama postojećih zakona.
“Potrebno je provesti ograničene izmjene Ustava kako bi se reformirao izborni sustav i uskladio sa zahtjevima koji proistječu iz (pretpostavki) članstva u Europskoj uniji i odluka Europskog suda”, pojasnio je Blinken očekivanja Washingtona u odnosu na BiH,piše Index
Podjela BiH može izazvati rat
To znači da podjele BiH, unatoč ovim ili onim non-paperima, neće biti te je prijedlog iz navodnog Janšinog plana direktno suprotan politici SAD-a. A jasno je i zašto te podjele neće biti – jer bi izazvala ratni sukob koji bi se vrlo lako mogao proširiti i izvan granica BiH.
BiH je trenutno u prilično lošem stanju, s obzirom na to da se na standardnu krizu institucija u ovoj državi nakalemila i izbjeglička kriza pa onda i ekonomska kriza izazvana pandemijom koronavirus. Nacionalističke političke elite triju konstitutivnih naroda su javno posvađane, ali i dalje uspješno surađuju kada je riječ o zauzimanju vladajućih pozicija.
Zapravo je mnogo toga u današnjoj BiH trulo, no rješenje toga nije podjela, koja bi izazvala samo dodatne sukobe, nego konačno provođenje potrebnih unutarnjih reformi, što je pak nemoguće bez sudjelovanja i pritiska Europske unije i SAD-a. S druge strane je očito da neodlučnost Zapada na Zapadnom Balkanu koriste Rusija, Kina i Turska, koje imaju različite interese u regiji te žele dobiti što više utjecaja. Stoga forsiranje priče o ovom navodnom non-paperu pridonosi destabilizaciji odnosa u regiji,piše
Hrvatska se također ne bi pretjerano usrećila ako bi navodni Janšin plan postao stvarnost. Naime, krajnja posljedica podjele BiH predviđene u navodnom non-paperu slovenske vlade značila bi da bi Zagreb postao pedesetak kilometara udaljen od granice sa – Srbijom.
