Parlamentarni izbori u Crnoj Gori, održani 30. avgusta prošle godine, donijeli su prvu promjenu vlasti nakon 30 godina vladavine Demokratske partije socijalista (DSP), aktuelnog predsjednika države Mila Đukanovića.
Tri koalicije okupljene oko prosrpskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata Alekse Bečića i oko partije Dritana Abazovića, formirale su Vladu, u kojoj sjede ljudi koji, makar formalno, nisu funkcioneri ovih partija. Riječ je o ekspertskoj Vladi, kako je to objasnio prilikom njenog formiranja premijer Zdravko Krivokapić, nosilac liste „Za budućnost Crne Gore“.
– Ministar i negiranje genocida u Srebrenici –
Suočavajući se sa mnogo izazova prilikom preuzimanja vlasti, nova parlamentarna većina je s vremena na vrijeme nailazila na probleme, jer su poslanici DF-a, kao i funkcioneri ove partije na lokalnom nivou, javno negirali genocid u Srebrenici i predlagali da jedna ulica u Beranama, mjestu na sjeveroistoku Crne Gore, nosi naziv po ratnom zločincu Ratku Mladiću. Sve ovo je samo pojačavalo sukob između DF-a s sjedne i premijera Krivokapića i URA-e s druge strane.
Kulminacija nezadovoljstva desila se nakon izjave ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića, da je spreman da prizna da se u Srebrenici desio genocid kada se to „nedvosmisleno utvrdi“. Ovom izjavom crnogorski ministar je, ne samo zanijekao činjenice o onome što se dogodilo u julu 1995. godine u tzv. Zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija Srebrenica, gdje je tadašnja Vojska Republike Srpske, predvođena Mladićem, ubila više od osam hiljada bošnjačkih dječaka i odraslih muškaraca, nego je doveo u pitanje i legitimitet odluka Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu i Međunarodnog suda pravde.
Ova izjava označila je početak ozbiljnog sukoba u Vladi Crne Gore. Riječ je o stavu koji, u krajnjem, može dovesti i do pada aktuelne Vlade.
– Pritisak međunarodne zajednice –
Evropska Unija, najznačajnije strane ambasade u Crnoj Gori, nevladin sektor, opozicija i Islamska zajednica, snažno su osudili ovakvu izjavu i na neki način izvršili pritisak na premijera Krivokapića da krene u proces smjene ministra Leposavića. Kako se radi o izjavi koja dolazi od zvaničnika Vlade, ona je od međunarodnog faktora protumačena i kao stav države Crne Gore.
Nakon skoro nedjelju dana od sporne izjave, premijer Kivokapić je pokrenuo zahtjev za smjenu ministra Leposavića. Poručio je da Crna Gora poštuje sve međunarodne institucije i da je neshvatljivo da ovakvu izjavu izrekne neko ko treba da se bavi vladavinom prava.
Uz ranije probleme oko funkcionisanja Vlade na čijem je čelu, Krivokapić je nakon posljednje odluke ušao u ozbiljno neslaganje sa DF-om, koji u parlamentu ima 27 poslanika, od 41 koji čini vladajuću većina. Odbijanje DF-a da podrži smjenu ministra Leposavića jasan je signal da premijer Krivokapić nema više autoritet kod ovih političkih činilaca kao prije izbora.
– URA za smjenu, Demokrate neodređene –
Od partija koje čine većinu, samo je URA jasno saopštila da će glasati za smjenu Leposavića. Njihova četiri poslanika, uz četrdesetoricu poslanika opozicionih partija koje su najavile da će glasati za smjenu, bila bi dovoljna da ovakva odluka bude izglasana u parlamentu.
Ukoliko bude razriješen, Leposavić bi bio prvi političar – državnik u zemljama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije koji je trpio sankcije zbog negiranja genocida u Srebrenici.
Demokrate Crne Gore, sa 10 poslanika u Skupštini Crne Gore, saopštile su da očekuju da Leposavić sam podnese ostavku i da neće izglasati njegovu smjenu ako ne bude kompromisa među partijama na vlasti. U međuvremenu, ministar Leposavić je odbio da podnese ostavku.
Prijedlog o razrješenju već je stigao u Skupštinu Crne Gore, ali se neće naći na dnevnom redu prije sredine maja, jer slijede izbori u Herceg-Novom, a otvaranje teme „Leposavić“ samo bi pojačalo razdor između DF-a i URA-e.
Odluka oko razrješenja Leposavića, kakva god da bude, izazvaće nestabilnost Vlade, a u krajnjem, možda i njen pad.
Ukoliko URA, zajedno sa opozicijom, izglasa smjenu Leposavića, iz DF-a je poručeno da bi to značilo stvaranje nove skupštinske većine.
S druge strane, premijer Krivokapić ima mogućnost da povuče prijedlog o razrješenju i dozvoli ministru Leposaviću da nastavi svoj mandat u Vladi. Ipak, ukoliko bi se to dogodilo, značilo bi pad Vlade, ocijenio je Filip Adžić iz URA-e. On je kazao da bi, u ovom momentu, to bilo čisto “samoubistvo” za trenutnu parlamentarnu većinu.
