Plaće medicinskih radnika u Njemačkoj su proteklih godina osjetno porasle, priopćio je Savezni ured za statistiku. Raste i zanimanje mladih za obrazovanjem u ovoj branši.
Medicinski radnici, s punim radnim vremenom, zaposleni u bolnicama, kao i drugim zdravstvenim ustanovama, u 2020. godini su zarađivali u prosjeku 32,9 posto više (bruto) u odnosu na 2010. Plaće zaposlenih u staračkim domovima su porasle za 38,6 posto. U sve tri skupine su prosječne plaće u desetogodišnjom razdoblju porasle puno više u odnosu na cjelokupnu ekonomiju – konkretno za 21,2%, piše Deutsche Welle.
Medicinske sestre su u 2020. u prosjeku zarađivale 3.578 eura (svi navodi su bruto iznosi) mjesečno. Njegovateljice i njegovatelji u domovima za starije ili nemoćne osobe su zarađivali u prosjeku 3.363 eura mjesečno, a u staračkim domovima 3.291 eura. Ukupno su u sve tri grupe plaće u protekloj godini bile veće nego kod zaposlenika s usporedivom razinom kvalifikacija – kod njih je prosječna plaća iznosila 3.286 eura mjesečno.
Treba ipak naglasiti da je u 2020. godine na razvoj stanja jako utjecala i situacija s koronom, odnosno skraćenim radnim vremenom. U prošloj godini je ipak 9.000 osoba napustilo ovaj sektor, a aktualna istraživanja kažu da 1/3 zaposlenika zbog teških uvjeta rada i neispunjenih obećanja o poboljšavanju situacije, razmišlja povremeno i o otkazu.
VEĆE ZANIMANJE ZA OBRAZOVANJEM
U sektoru njege i skrbi oko bolesnika je 2019. godine bilo zaposleno ukupno 1,41 miliona ljudi. Podaci govore da prije početka pandemije koronavirusa ova profesija nije izgubila na atraktivnosti. 2019. godine je 71.300 osoba započelo obrazovanje u ovo branši što je osam posto više nego u godini prije, te za 39 posto više u odnosu na razdoblje od prije 10 godina. 25 posto više osoba u odnosu na vrijeme od prije 10 godina je okončalo obrazovanje u ovom sektoru, a tri posto više u odnosu na godinu ranije.
Kada je riječ o priznavanju diploma iz inostranstva u ovoj branši, samo 2019. godine je priznato 15.500 diploma – 49 posto više nego u 2018. U odnosu na 2013. – što je prva godina od početka istraživanja – broj priznatih inostranih diploma je više nego ušesterostručen. Među njima je najveći broj zdravstvenog osoblja s Filipina (2.900), iz BiH (2.300) te Srbije (2.000). Bez obzira na to, strukovna udruženja upozoravaju na veliki manjak radne snage na tržištu – problem koji bi se u idućim godinama mogao dodatno zaoštriti.
Kritike zbog uvjeta rada
U Njemačkoj se Ljevica generalno protivi zapošljavanju medicinskih radnika iz inozemstva. Uvjeti rada u Njemačkoj su teški i brojne medicinske sestre ih s pravom kritiziraju kao eksploatatorske, izjavila je Pia Zimmermann, stručnjakinja ove stranke za pitanja vezana uz sektor medicine. Ona je također rekla kako prije svega Kršćansko-demokratska unija godinama sprječava veća poboljšanja uvjeta rada i plaća.
“Umjesto da se na nastali manjak osoblja odgovori dostojnim financiranjem njege putem solidarnog osiguranja građana, hladnokrvno se računa na privlačenje radne snage posebno iz znatno siromašnijih zemalja”, kritizirala je Zimmermann.
