Profesorica sa Univerziteta Perdju, Libi Ričards, sa iskustvom rada u javnom zdravstvenom sistemu i kao majka dvoje radoznale djece, često je bila u prilici da čuje pitanje zašto vakcinu primamo u mišić nadlaktice te je odlučila da javnosti objasni razloge za to, prenosi portal Sajens alert.
Prije svega, treba napomenuti da se većina, ali ne sve vakcine daju u mišić – to je poznato kao intramuskularna injekcija.
Neke vakcine se daju i oralno. Druge se daju potkožno, kao one protiv morbila, zaušaka i rubeola. Međutim, većina se daje u mišić.
Ali zašto je mišić toliko važan i da li je mjesto toliko bitno? I zašto mišić ruke – zvani deltoid – u vrhu ramena?
Mišići imaju imunske ćelije
Mišići su izvrsno mjesto za primanje vakcine jer njihovo tkivo sadrži važne imunske ćelije koje prepoznaju antigen, deo virusa ili bakterije koji dobijamo iz vakcine i koji izaziva imunsku reakciju.
U slučaju pojedinih vakcina protiv kovida 19 ne primamo antigen, već uputstvo za proizvodnju antigena. Imunske ćelije u mišićnom tkivu prikupljaju te antigene i predstavljaju ih limfnim čvorovima.
Ubrizgavanje vakcine u mišićno tkivo održava sadržaj lokalizovanim i omogućava imunskim ćelijama da alarmiraju ostale imunske ćelije da prionu na posao.
Čim imunske ćelije u mišiću prepoznaju vakcinu, one prenose antigen u limfne sudove, koje ih zatim zajedno sa antigenom prenose do limfnih čvorova.
Limfni čvorovi su ključne komponente našeg imunskog sistema i sadrže više imunskih ćelija koje prepoznaju antigene iz vakcina i započinju imunološki proces stvaranja antitijela.
Grupa limfnih čvorova nalazi se u područjima u blizini mjesta primjene vakcine. Na primjer, deltoidni mišić na ruci se nalazi u blizini limfnih čvorova smještenih ispod pazuha. Kada se vakcina dâ u butinu, u blizini su limfni čvorovi u preponama.
Mišići lokalizuju sve ove aktivnosti
Mišićno tkivo istovremeno nastoji da lokalizuje reakciju na vakcinu, odnosno da je ograniči na određenom mjestu. Zato ubrizgavanje vakcine u mišicu ponekad izaziva upalu ili bol na mjestu uboda.
Kada se određene vrste vakcina ubrizgaju u masno tkivo, povećava se mogućnost iritacije ili upalne reakcije jer je masno tkivo manje prokrvljeno, što dovodi do slabije apsorpcije nekih sastojaka vakcine.
Vakcine kod kojih su potrebna i pomoćna sredstva ili sastojci koji pojačavaju imunski odgovor na antigen, moraju da se ubrizgaju u mišić kako bi se izbegla veća iritacija ili upala. Ti dodaci djeluju na razne načine kako bi se podstakla što jača reakcija imunskog sistema.
Postoji još jedan važan razlog kada je mjesto primjene vakcine u pitanju, a to je veličina mišića.
Odrasli i djeca od tri i više godina, vakcinu dobijaju u deltoidni mišić nadlaktice, a djeca mlađa od tri godine vakcinu će dobiti na sredini mišića butine jer su im mišići ruku mali i slabije razvijeni.
Sljedeće pitanje u sklopu vakcinacije je i praktičnost, naglašava profesorka Ričards i postavlja retoričko pitanje:
– Možete li da zamislite kako u prostoru za masovnu vakcinaciju ljudi skidaju pantalone da bi primili vakcinu? Zavrnuti rukav je mnogo jednostavnije i prikladnije.
Razne zarazne bolesti osim kovida 19 zahtjevaju da zdravstveni sistem organizuje masovnu vakcinaciju u što kraćem vremenskom periodu.
Kada se i to uzme u obzir, kao i sve drugo navedeno, mišić nadlaktice je logičan izbor jer je najdostupniji medicinskom osoblju, piše “RTS“.
