“31. maja 1992. godine, u Prijedoru, gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, nakon nasilnog preuzimanja vlasti u opštini, vlasti bosanskih Srba donijele su uredbu, pročitanu na lokalnom radiju kojom se nalaže svim nesrpskim građanima da svoje kuće obilježe bijelim zastavama ili pokrivačima i da nose bijele trake na rukavima kad izlaze iz kuće. Desetine hiljada članova porodica prisiljenih da nose bijele trake bili su zatočeni u logorima uspostavljenim tokom rata u Bosni i Hercegovini. U Prijedoru je tokom rata u Bosni i Hercegovini ubijeno 3.173 ljudi – među njima 256 žena i 102 djece. Gotovo 31.000 ljudi bilo je zatočeno u koncentracionim logorima, a 53.000 je nasilno protjerano. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu osudio je više osoba na zatvorske kazne zbog ratnih zločina počinjenih u Prijedoru i oko njega. Preživjeli svjedoci su Haškom sudu rekli za stravična djela mučenja, silovanja i ubistava počinjena u logorima. 2012. godine, na 20. godišnjicu dekreta o bijelim trakama, stanovnici Prijedora osnovali su grupu Stop negiranju genocida, s ciljem podizanja svijesti o Svjetskom danu bijelih traka. Od tada je pamćenje ovih zločina i zločina protiv čovječnosti raslo po cijelom svijetu. Svjetski dan bijelih traka podsjeća nas da smo svi dužni osigurati da zločini genocida i mučenja budu trajno iskorijenjeni, da se žrtve takvih zločina pamte i da počinitelji budu izloženi i izvedeni pred lice pravde. Suzbijanje svih poricanja genocida važan je dio procesa.
Danas je dan za pamćenje i podršku žrtvama zločina, zajedno sa čitavom globalnom zajednicom posvećenom istini, pravdi i poštovanju žrtava i njihovih porodica”.
Gospodin Brian Masse je sponzor rezolucije o Međunarodnom danu bijelih traka koja će uskoro u parlamentarnu proceduru. Pozivajući kanadsku i svjetsku javnost na obilježavanje Međunarodnog dana bijelih traka, Brian Masse u svome saopćenju govori u genocidu u Prijedoru.
Uoči 31. maja Hamilton još jednom upozorava da svijet nije izvukao poruku iz Drugog svijetskog rata. Odlukom članova Skupštine grada na velikom elektronskom panou ispred zgrade Skupštine grada Hamiltona, u znak sjećanja na žrtve velikosrpske fašističke metode obilježavanja Bošnjaka i Hrvata, kao jasna najava genocida napisano je: “Hamilton podržava Međunarodni dan bijelih traka”.Dok politički establišment Prijedora obilježava 30. maj kao tkz. Dan odbrane Prijedora, čime zapravo na najbolji način legalizuje naučno dokazan genocid u Prijedoru, dok se muralima u Prijedoru nastavlja anticivilizacijka dehumanizacija žrtava genocida, kanadski grad Hamilton se solidariše sa žrtvama genocida u Prijedoru i uključuje u kampanju Međunarodni dan bijelih traka. Dok i dalje Prijedorom vlada mrak kao simbol kontinuiranog ugrožavanja osnovnih ljudskih prava i sloboda Bošnjaka i Hrvata, dok se žrtve još više ponižavaju, dok još nema konkretnih naznaka o izgradnji spomenika za ubijenu djecu i žrtve genocida, dok se od toga mraka ne vidi svijetlo traženja oprosta i iza je Ja žrtvama, dotle Kanada i grad Hamilton uoći 31. maja još jednom upozoravaju da svijet nije izvukao poruku iz Drugog svijetskog rata.
Obilježavanje ovakvih događaja, koji su ključni za historiju ne samo države BiH i regiona nego i čitavog svijeta, neophodno je kako bi se spriječilo ponavljanje istoga, bilo gdje, bilo kad. Kontinuiranim obilježavanjem 31. maja je poboljšana svijest Kanađana o značaju Međunarodnog dana bijelih traka. Ove bijele trake se danas možda ne vide golim okom, ali se Bošnjaci i Hrvati u Prijedoru itekako obilježavaju kroz prijetnje, ucjene, zastrašivanja i kontinuirana ugrožavanja osnovnih ljudskih prava i sloboda, uključujući i pravo na izgradnju spomen obilježja ubijenog djeci i žrtvama genocida u Prijedoru. Neka 31. maj služi kao opomena na zlo koje se desilo u Prijedoru i Bosni i Hercegovini i da svi zajedno djelujemo u funkciji sprečavanja ponavljanja zločina protiv čovječnosti, ratnog zločina i genocida. Dan bijelih traka ostaje stalni simbol borbe u Kanadi i svijetu protiv kontinuiranog negiranja zločina genocida u Prijedoru, protiv policijskih zabrana komemorativnih skupova žrtava u Prijedoru, protiv kontinuiranog odbijanja lokalne vlasti da dozvole izgradnju memorijala ubijenoj djeci i civilnim žrtvama. Dan bijelih traka je također simbol borbe za istinu i pravdu, za ljudska prava i slobode, za poštovanje drugog i drugačijeg u čitavom svijetu. Zato tražimo da 31. maj postane trajno datumsko obilježje prijedorskih “bijelih traka”, da se institucionalizira i postane dio institucionalnog pamćenja. To je ujedno prilika da se 31. maj proglasi danom borbe protiv fizičkog obilježavanja ljudi, najmorbidnije dehumanizacije, segregacije i aparthejda, te zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, koji su uslijedili nakon markiranja žrtve.
Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK}
