Dosadašnju političku kampanju obilježilo je nezapamćeno nasilje čak i za zemlju poput Meksika u kojoj se svakoga dana dogodi prosječno oko 100 ubistava, javlja Rojters.
Izbori su održani u jeku epidemije korona virusa, vakcinacije i nasilja kriminalnih klanova, a u predizbornoj kampanji je ubijen 91 političar, uglavnom kandidati opozicije, saopšteno je u izvještaju agencije za bezbjedsnosna pitanja Etelekt.
Nedjeljni izbori se smatraju i svojevrsnim referendumom 93,5 miliona birača o politici predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora i njegovih napora da prodrma i oživi državne institucije.
Predsjednik Obrador je ocijenio da je sproveo veći dio svog zakonodavnog plana i najavio da bi još nekoliko značajnih pitanja trebalo da se reši tokom druge polovine njegovog mandata.
“Pravni okvir je prilagođen, postoje neki sekundarni zakoni koji su još na čekanju, ali prilično mnogo je urađeno na ustavnim reformama i nedostaje još samo malo da i one budu dovršene. Međutim, urađene su najvažnije, esencijalne stvari”, poručio prošle nedjelje Obrador, prenio je Rojters.
Ljevičar Obrador se zauzeo i za jačanje državne kontrole energetskog sektora i prijetio da će oslabiti ili eliminisati nedržavni nadzor nad energetikom u Meksiku i omogućiti bolje snabdijevanje energentima siromašnih slojeva društva kroz realizaciju prioritetnih infrastrukturnih projekata.
Iako su građani kritikovali vladu i rezultate ostvarene u borbi protiv kriminala, Meksikanci su veoma skeptični i nepovjerljivi prema kandidatima nekadašnjih nosilaca vlasti koji su u opoziciji, a predsjednik Obrador je ostvario značajne političke poene i pridobio naklonost u glasačkom tijelu zahvaljujući kampanji vakcinacije protiv korona virusa, dodaje Rojters.
“Stojim uz svoga predsjednika. Mnogi ga napadaju, ali ja vidim da on postupa ispravno. Glasaću za vladajuću stranku Morena na svim nivoima. Pružićemo mu podršku da okonča svoju misiju”, izjavio je 36-godišnji Luiz Domingez iz države Tlakskala na jugoistoku Meksika.
Veći dio Obradorovih zakonskih reformi je zamrznut jer se čeka sudska arbitraža zbog toga što novi zakonski prijedlozi nisu kompatibilni sa propisima koje je uvela prethodna administracija o otvaranju energetskog sektora prema privatnom kapitalu. prenosi “Nezavisne“.
