Napomenula je da je regija i dalje podijeljena, kao što je bila i 90-ih godina te naglasila da presuda neće u mnogome utjecati na promjenu odnosa i trenutne situacije u državi i regiji.
– Olakšanje je što je konačno sve završeno i što je prvostepena presuda potvrđena. Međutim, razočarani smo što mnogi gradovi za koje vjerujemo da se desio genocid nisu prepoznati u presudi – podvukla je Turković.
Također, istaknula je da pravosnažna presuda nije bila jednoglasna te dodala da je prvi među gradovima za koje nije potvrđen genocid Prijedor gdje je ubijeno oko 3.500 ljudi, a za oko 1.500 osoba se još traga.
Kaže da su brojni članovi njene porodice stradali upravo u ovom gradu i da nemaju nikakvih informacija o njima, kao i da mnogo drugih ljudi dijeli sličnu bol.
– Normalno da smo istovremeno i razočarani, ali osjećamo i olakšanje jer konačno možemo nastaviti s normalnim životom – naglasila je ministrica.
No, kazala je da u budućnosti treba raditi na pomirenju kako bi se došlo do poboljšanja odnosa, a upozorila je da je potrebno zakonski zabraniti glorificiranje genocida.
Uz konstataciju novinara da se na Ratka Mladića još uvijek gleda kao na ratnog heroja u nekim dijelovima BiH, Turković je kazala da je ta činjenica zastrašujuća te da je strašno na mjestima na kojima su ljudi ubijani prije 30 godina vidjeti veličanje onih koji su odgovorni za ta stradanja.
Na pitanje kako gleda na činjenicu da predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik još uvijek nastoji odcijepiti bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku i ne koristi bh. pasoš, ministrica Turković podsjetila je da je Dodik ambasadoru BiH pri Ujedinjenim nacijama zabranio obraćanje na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.
– Slanjem pisma zabranjeno mu je i da na sjednici iskaže, ne lično mišljenje, već mišljenje ostatka države i druga dva člana Predsjedništva koja su to odobrila. No, Dodik koji predsjedava Predsjedništvom odbio je dati dopuštenje – pojasnila je Turković.
Novinara je zanimalo da li je situacija drugačija kada su u pitanju nove generacije, a Turković je ocijenila da je nepostojanje zakona o zabrani negiranja genocida jedan od uzroka trenutnog stanja te da dijelomično zbog toga mladi nemaju priliku saznati istinu o tome šta se zapravo dogodilo.
– Nemaju u vidu pravu istinu i uče “kvazihistoriju” koju je kreiralo rukovodstvo jednog dijela države – dodala je, naglašavajući da bez toga nije moguće očekivati mir i stabilnost ne samo u BiH nego i u regiji.
Izrazila je nezadovoljstvo zbog izjava premijerke Srbije Ana Brnabić koja je prilikom posjete BiH kazala da je Srebrenica bila greška, “ne genocid, već samo greška”.
– Ako se suočavamo s takvim premisama ne možemo očekivati prijateljstvo mlađih generacija jer da bi se to desilo treba se prihvatiti realnost onoga što se desilo i onda pokušati reformirati i nastaviti dalje. Znam da je teško, ali ne možemo živjeti u poricanju stvarnosti – zaključila je ministrica vanjskih poslova Bisera Turković.
Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) i dugo vremena najtraženiji haški optuženik, pravomoćno je osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, odnosno za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
Pravomoćnom i konačnom presudom, koju mu je izreklo Žalbeno vijeće Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), potvrđena je prvostepena presuda od 22. novembra 2017. godine, te okončan proces za najteže zločine počinjene na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
