Vijesti

Izetbegović: Crnogorsko čojstvo i Vučićevo bježanje od istine

Nervozne reakcije koje dolaze iz Srbije pokazuju, nažalost, da na toj strani još nema spremnosti za takvu vrstu suočavanja sa istinom, rekao je predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici…

Rezolucija Skupštine Crne Gore, kojom se osuđuje genocid u Srebrenici i zabranjuje njegovo negiranje, veliki je korak ka prihvatanju istine o događajima iz 90-ih godina, što je temelj za nastavak uspostavljanja povjerenja i izgradnje boljih odnosa među državama i narodima na Balkanu, rekao je predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović povodom usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Skupštini Crne Gore, prenosi Anadolu Agency (AA).

“Nervozne reakcije koje dolaze iz Srbije pokazuju, nažalost, da na toj strani još nema spremnosti za takvu vrstu suočavanja sa istinom. Tome najbolje svjedoči reakcija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji Crnoj Gori prigovara što se ‘miješa u pitanje Srebrenice’ i pita se ‘kakve veze ima Srebrenica sa Crnom Gorom’. Crnogorci i Crna Gora, kao i svi narodi i države koji pripadaju civiliziranom i demokratskom svijetu, svakako se trebaju ‘miješati u pitanje Srebrenice’. Bilo koji zločin počinjen nad nedužnim ljudima, a naročito genocid, tiče se svakog pravednog i istinoljubivog čovjeka na svijetu, svakog naroda i svake države”, napisao je Izetbegović na društvenim mrežama.

Kako je kazao, tome svjedoče brojne rezolucije diljem svijeta, od Amerike i Australije, do Azije i Evrope, kojima je osuđen genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.

“A, posebno Crna Gora ima šta da kaže o genocidu koji je počinjen u Srebrenici, jer je politikom režima Slobodana Miloševića bila uvučena u agresiju na Bosnu i Hercegovinu i zlo koje je počinjeno diljem Balkana. Crnogorci u Skupštini Crne Gore, sa srebreničkim cvijetom na reveru, pokazali su da u njima živi hrabrost i istinoljubivost, koju oni jednom riječju zovu – čojstvom. To čojstvo znači osvrnuti se za sobom, pogledati se u ogledalo i priznati da si napravio grešku i grijeh”, istakao je Izetbegović.

Naglasio je da su Crnogorci ovakvim odnosom, poput najvećih evropskih naroda, pokazali da su spremni da odbace historijske zablude i da na temeljima istine – ma koliko ona nekad gorka bila – grade buduće odnose sa svojim okruženjem.

“Prije par godina je izgledalo da će i Srbija predvođena Vučićem imati snage da se suoči sa prošlošću. Nažalost, to se nije desilo i vjerovatno se neće ni desiti. Vučić se vraća samozavaravanju u kom bilo koji Srbin i Srbija nikad ne mogu biti krivi i odgovorni za počinjeno zlo. A, krivi su. To neopozivo svjedoči historija, presude Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde. Pred oba suda pravosnažno je presuđeno da je u Srebrenici počinjen genocid. Pred Haškim tribunalom presuđeno je većini srpskog vojnog i političkog rukovodstva, a pred Međunarodnim sudom pravde Srbija je, kao prva država na svijetu, zbog nesprečavanja, proglašena krivom za kršenje Konvencije o genocidu Ujedinjenih nacija”, pojasnio je Izetbegović.

Kako je kazao, iako su međunarodni sudovi utvrdili krivicu pojedinaca i odgovornost sistema oličenog u Miloševićevom i režimu Radovana Karadžića, Vučić već godinama uporno krivicu želi ostaviti na teret kompletnog srpskog naroda, čime očito želi amnestirati zločince iz tog naroda i sistem koji ih je proizveo.

“To je pitanje na koje će Srbi i Srbija sami sebi morati dati odgovor. Pri tome, morali bi imati na umu da su bježanje od suočavanja sa istinom, nove-stare zablude oličene u tzv. srpskom svetu kao zamjeni za ‘Veliku Srbiju’, priprema za nove paternalizme, za tihe agresije i pokušaje dominacije, koji nikome ništa dobro neće donijeti”, zaključio je Izetbegović.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh