Dok nestrpljivo čekamo vakcine, zabrinuto iščekujemo i nove sojeve koronavirusa. Posebno nakon što su gotovo sve epidemiološke mjere u našoj zemlji relaksirane, a granice otvorene. Imamo li razloga za strah, jesmo li se prerano opustili i zaboravili prošlogodišnji scenario?
Mikrobiolog Branko Rihtman smatra da će BiH u budućnosti koštati mali broj vakcinisanih građana.
-Kao i u dosadašnjim talasima, kada se mjere popuste, nakon određenog perioda dođu novi sojevi i broj zaraženih raste. Samim tim raste i broj hospitaliziranih, i nažalost broj umrlih. Jedini način da se to zaustavi je vakcinacija. Kao što možemo vidjeti u zemljama koje su vakcinisane i koje imaju veliki postotak vakcinisanog stanovništva. čak i kada se pojave novi sojevi i kada broj zaraženih krene ponovo da raste, to se ne odražava na broj preminulih, tako da je to jedina zaštita koju imamo, smatra on.
Navodi da je Delta soj koronavirusa drugačiji na dva vrlo bitna način.
-Jedan je da se 60% brže prenosi. Kod ovog soja, i to je već dokumentovano, je dovoljno da prođete pored nekoga ko je zaražen i da se vi zarazite. Već postoje slučajevi gdje su ljudi bili u blizini nekog drugog samo par sekundi i zaraženi su od strane te osobe. Drugi način na koji je ovaj soj drugačiji je da su simptomi drugačiji od prijašnjih sojeva. Nemamo više gubljenje mirisa i okusa kao glavni simptom. Imamo curenje nosa i bol u grlu koji vrlo podsjeća na prehladu, tako da veliki broj ljudi trenutno može biti zaražen, ali misli da nema koronavirus jer ne postoje oni klasični simptomi. Samim tim što se brže prenosi i što lakše zarazi ljude, to znači da je on na kraju smrtonosniji. pojašnjava mikrobiolog i ističe da je ovaj soj otporniji na vakcine, ali još uvijek nije potpuno otporan.
-Vakcine nisu još uvijek neefikasne, ali stvarno zabrinjava taj stalni pad efikasnosti kod vakcina sa svakim novim sojem, tvrdi Rihtman i dodaje da je britanski soj trenutno kompletno potisnut.
O nesrazmjernoj vakcinaciji širom svijeta kaže da je to velika nepravda.
-Samo možemo da pretpostavimo koliki će broj hospitaliziranih i umrlih da bude od ovog soja u zemljama koje nisu vakcinisane. Da ne govorimo o tome da to daje šansu novim sojevima.
Pojašnjava da različite vakcine funkcionišu na različite načine.
-Trenutno možemo vidjeti da su Moderna i Pfizer najefikasnije, dok su vektorske vakcine, kao što je AstraZeneca, malo manje efikasne ali još uvijek dovoljno efikasne. Svi su izgledi da će vakcine da daju dugoročnu zaštitu. Možda ćemo morati da se vakcinišemo još jednom dozom ako se pojave novi sojevi protiv kojih ove vakcine nisu efikasne, ali ovaj virus ne izgleda kao virus koji je sezonski. Na staro se vjerovatno neće vratiti jer postoji veliki broj ljudi koji se ne osjeća više sigurno da ide bez maske, da ide na mjesta sa jako puno ljudi. Vjerovatno ćemo se početi ponašati kao što se već decenijama ponašaju na istoku. Hoćemo li živjeti sa koronavirusom, to zavisi od nas. Kao prvo, to zavisi hoćemo li se dovoljno brzo vakcinisati, a kao drugo to zavisi od toga hoćemo li nastaviti sa životom onako kako smo živjeli prije. Ovaj koronavirus je došao najvjerovatnije iz prirodnih izvora koji su došli u dodir sa ljudima zato što se širimo, piše FTV
