“Milorad Dodik i njegovi sljedbenici moraju prestati provoditi destruktivnu i anticivilizacijsku politiku. Pravosnažne presude najviših svjetskih sudova se moraju dosljedno poštovati. O njima nema rasprave i pogađanja. Dodik mora prestati prijetiti državi Bosni i Hercegovini i rušiti Dejtonski mirovni sporazum. Bosna i Hercegovina je preživjela puno jače i opasnije političare od Dodika. Svi oni koji su prijetili našoj državi završili su, prije ili kasnije, na smetljištu historije“, poručio je Bećirović.
Naveo je da država Bosna i Hercegovina ima mehanizme da zakonski sankcionira svakog pojedinca koji udari na ustavni poredak države.
“Preporučujem Dodiku da ne iskušava snagu države Bosne i Hercegovine, kao i njenih moćnih i brojnih prijatelja širom svijeta“, istakao je te dodao da: “Dodik mora znati da je ovo 2021. a ne 1992. godina”. prneosi “N1”
“Država Bosna i Hercegovina je vječna, lokalne političke kabadahije su prolazna kategorija. Također, Dodik mora znati da ga svaka eventualna antiustavna radnja uvrštava u red najgorih ekstremista u Evropi. Osim crne liste Sjedinjenih Američkih Država, Dodik bi eventualnim neustavnim aktivnostima gotovo sigurno čekirao i kartu za crnu listu Evropske unije“, istakao je Bećirović.
Naglasio je da je on godinama uporno i dosljedno govorio da budućnost građana i naroda Bosne i Hercegovine nije u veličanju brutalnih ratnih zločinaca. Poručuje da djecu u našoj domovini treba učiti da se ugledaju na velike humaniste, naučnike, sportiste, pjesnike, reditelje… a ne na osuđene ratne zločince.
“Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim se zabranjuje negiranje genocida predložio sam 2017. godine, zajedno sa trideset sedam (37) udruženja žrtava i organizacija civilnog društva iz cijele Bosne i Hercegovine. U tekstu ovog zakona predložena je zabrana negiranja, poricanja i minimiziranja zločina genocida, holokausta, zločina protiv čovječnosti, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva“, podsjetio je.
U tekstu predloženog zakona, pored ostalog, stoji da je zabranjeno:
„Javno odobravanje, poricanje, teško umanjenje zločina
Član 172 a.
(1) Ko javno poriče, odobrava ili opravdava zločin genocida, holokausta, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovništva utvrđen međunarodnim ili domaćim sudom, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do tri godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava (1) ovog člana počini u svojstvu službenog ili odgovornog lica u institucijama Bosne i Hercegovine kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od deset mjeseci do tri godine.
Distribuiranje materijala u cilju poricanja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja zločina
Član 172 b.
(1) Ko distribuira ili na drugi način učini dostupnim javnosti, putem kompjuterskih, medijskih, elektronskih ili drugih sistema, materijal koji javno poriče, minimizira, opravdava ili odobrava holokaust, zločin genocida ili zločin protiv čovječnosti, utvrđen domaćim ili međunarodnim sudom, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do tri godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava (1) ovog člana počini u svojstvu službenog ili odgovornog lica u institucijama Bosne i Hercegovine kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od deset mjeseci do tri godine.
Negiranje presuda
Član 172 c.
(1) Ko negira presude Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Suda Bosne i Hercegovine kaznit će se kaznom zatvora u trajanju do tri godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava (1) ovog člana počini u svojstvu službenog ili odgovornog lica u institucijama Bosne i Hercegovine kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 3 godine.“.
Također, u obrazloženju Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine navedeno je:
„Poricanje genocida u literaturi se označava kao „posljednja faza u izvršenju jednog genocida”. Poricatelji genocida imaju za cilj da zadaju posljednji udarac svojim žrtvama – da negiraju, minimiziraju, trivijaliziraju, odobravaju ili opravdavaju zločin i na taj način liše žrtve makar i posthumne istine. Suočene s ovom pojavom brojne zemlje opredijelile su se da poricanje genocida proglase krivičnim djelom.
Evropska unija je, također, preduzela korake prema inkriminaciji poricanja genocida. Prvo je zajedničkom akcijom 98/443/JHA bilo predviđeno da rasističko i ksenofobično ponašanje treba da predstavlja krivično djelo u svim zemljama članicama. Zatim je 2001. izrađen Prijedlog okvirne odluke o borbi protiv rasizma i ksenofobije.U ovom dokumentu u ponašanje koje se smatra rasističkim i ksenofobičnim uključuje se: ”javno podržavanje genocida ili zločina protiv čovječnosti kako su oni definirali u Statutu Međunarodnog krivičnog suda”. Ovaj prijedlog usvojio je Evropski parlament 23/05/2002.
Imajući u vidu praksu evropskih zemalja i Evropske unije, te uzimajući u obzir činjenicu da je na teritoriji Bosne i Hercegovine počinjen genocid nad bošnjačkim stanovništvom, usvajanje ovog zakona predstavlja obavezu naše zemlji“.
“U maju 2020. godine, zajedno sa delegatom Zlatkom Miletićem, predložio sam novi tekst izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH s ciljem zakonske zabrane negiranja genocida. I ovaj prijedlog odbili su delegati iz SNSD-a i HDZ-a. Zato je današnji potez visokog predstavnika Valentina Inzka potpuno opravdan i utemeljen”, potcrtao je.
“Pravda je spora, ali dostižna. Vrijedilo je boriti se za pravdu i istinu. Vrijedi nastaviti se boriti za pravdu i istinu. Vrijedi nastaviti se boriti za svakog dobronamjernog čovjeka bez obzira koje je on vjere ili nacije”, naglasio je Bećirović.
Podsjetimo, Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, nametnuo je dopune u Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
“Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta”, saopšteno je iz Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Valentina Inzka.
Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika i u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, saopćeno je.
