Ditmir Bushati (bivši ministar za Evropu i vanjske poslove Albanije), Enver Hoxhaj (bivši ministar vanjskih poslova i poslanik, Kosovo), Roman Jakič, bivši ministar odbrane i poslanik/europarlamentarac, Slovenija), Emil Kirijaš (bivši državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Sjeverne Makedonije), Žarko Korać (bivši potpredsjednik Vlade i poslanik, bivši potpredsednik parlamenta, Srbija), Zlatko Lagumdžija (bivši predsjedavajući Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova, bivši poslanik, Bosna i Hercegovina) i Vesna Pusić (bivša potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova i EU, bivša zastupnica, Hrvatska) u apelu su naveli kako sa velikom zabrinutošću prate najnovija dešavanja u Crnoj Gori. prenosi “N1“.
“Budući da smo svi proživjeli balkanske ratove devedesetih ne možemo, a da ne vidimo alarmantne sličnosti između današnjih događaja u Crnoj Gori i događaja koji su doveli do tih ratova od prije dvadeset pet do trideset godina. Crna Gora nije zemlja sa velikim brojem stanovnika, ali je strateški veoma važna za stabilnost jugoistočne Evrope, pa čak i cijelog Jadranskog sliva. Njeno relativno nedavno pristupanje NATO -u značajno je doprinijelo regionalnoj sigurnosti ovog dijela Evrope”, navedeno je.
Bivši ministri i poslanicu su poručili kako se na prvu čini da su događaji oko smjene novog poglavara Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori povezani s vjerskim pitanjem, ali da “oni zapravo nemaju nikakve veze s religijom, pa čak ni sa politikom ili ideologijom”.
“Oni su još jedna manifestacija sukoba između snaga koje smatraju da Crna Gora ne bi trebala postojati kao posebna država, i onih koji vjeruju da Crna Gora treba ostati nezavisna, sa svim atributima državnosti. Nema sumnje da bi bivša crnogorska vlast mogla biti kritikovana na više nivoa. Međutim, uprkos ovim greškama, oni su snažno vjerovali u nezavisnu Crnu Goru kao vitalnu članicu NATO -a i sa budućnošću u EU. Njihovi najagresivniji kritičari dolaze iz reda ljudi koji odbacuju samu državnost i političku nezavisnost Crne Gore. Dugogodišnje odugovlačenje procesa pristupanja EU zemljama Zapadnog Balkana podstiče instinkte i postupke koji podsjećaju na gorku prošlost”, istakli su potpisnici.
Dalje se u apelu navodi kako “ne morate biti stručnjak za balkansku historiju da biste znali da su svi pokušaji promjene granica na ovom području pomno praćeni ratovima, ljudskim patnjama i ogromnim tragedijama”.
“Još jedno otvoreno mjesto sukoba i krize u Evropi posljednje je što Evropi i svijetu u ovom trenutku treba. Stoga pozivamo naše institucije EU i druge saveznike da se uključe u aktivan politički dijalog sa svim različitim političkim i društvenim akterima u trenutnoj krizi u Crnoj Gori i pomognu u osiguravanju mirnog rješavanja eskalirajućeg sukoba u zemlji. Pretvaranje da se ništa ne događa imat će strašne posljedice po Crnu Goru i region. Posebno je važno primijetiti i suprotstaviti se novim pokušajima da se politički slaba vlada Crne Gore podvrgne uticajima anti-NATO i EU”, navedeno je na kraju “Apela za Crnu Goru” koji je upućen Charlesu Michelu, Ursuli von dear Leyen i Jensu Stoltenbergu
