Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, tokom svog današnjeg obraćanja drugog dana zasjedanja Generalne skupštine UN-a, posebno se osvrnuo na aktuelnu političku krizu u našoj zemlji.
– Krajnji cilj pojedinih politika je disolucija BiH i pripajanje dijelova BiH susjednim državama – naglasio je Komšić.
Istakao je da od novog visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita očekuje da će voditi računa o provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH.
– Zato smatram kako je ovo pravo mjesto da istaknem očekivanje da će novi visoki predstavnik u BiH voditi računa o provođenju međunarodnih pravnih akata. Sa ovog mjesta pozivam institucije UN-a da istraju na zaštiti ljudskih prava u svakom segmentu svojih aktivnosti. Pojedine politike, kroz forsiranje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, žele izvršiti upad u ustavno-pravni sistem moje zemlje, kako bi imali “Zlatni ključ” upravljanja i donošenja svih odluka u mojoj zemlji, iako po svim aktima međunarodnog prava, kao što je to Povelja Ujedinjenih nacija, oni to ne bi smjeli činiti – istakao je Komšić.
Naglasio je potrebu poštivanja ljudskih prava.
– Uz sve razlike političkih pogleda unutar Bosne i Hercegovine, pa i međunarodne zajednice predstavljene kroz Vijeće za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini koje asistira visokom predstavniku smatram da jedina vodilja daljeg političkog razvoja moje zemlje kao zaloga očuvanja mira i njene budućnosti, mora biti poštivanje vrijednosti ljudskih prava. Svi njeni ljudi, bez obzira na njihov identitet, etnicitet, vjerska opredjeljenja ili odsustvo istih, moraju imati ista prava – rekao je.
Posebno se osvrnuo na negiranje genocida i presuda Haškog tribubala.
– Isti ti faktori negiraju presude Haškog tribunala, koji je utvrdio počinjeni genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine. Da li takvi faktori, koji skrivajući počinioce genocida i ratnih zločina, mogu uopće biti dijelom međunarodnog pravnog poretka – rekao je Komšić.
Na kraju je pozvao Ujedinjene nacije da istraju na vrijednostima zaštite ljudskih prava u “svakom segmentu svojih aktivnosti”.
