Naime, u ovom entitetu navodno se ozbiljno razmišlja o pokretanju inicijative da se dobna granica za odlazak u mirovinu pomakne za dvije godine, odnosno sa 65 na 67 godina.
Riječ je o inicijativi koja će zasigurno naići na svoje poklonike, ali i one koji će argumentirati njezine negativne strane.
U posljednjih desetak godina većina europskih zemalja pokrenula je mirovinske reforme koje uključuju različite mjere za poboljšanje održivosti penzionih sistema.
U okviru reformskih poteza predviđeno je produljenje radnog vijeka u idućih dvadesetak godina.
Većina novih članica Europske unije drži se granice od 65 godina, pri čemu neke tu granicu tek trebaju dosegnuti nakon 2033. godine. Tako neke zemlje još uvijek nisu podigle starosni prag na 65 godina, što je Federacija BiH napravila novim Zakonom o MIO usvojenim prije nešto više od tri godine.
“Uslov za odlazak u starosnu mirovinu je 65 godina života i minimalno 15 godina staža osiguranja, odnosno 20 godina mirovinskoga staža”, navodi se u ovom zakonu.
“Uslov za odlazak u starosnu mirovinu je 65 godina života i minimalno 15 godina staža osiguranja, odnosno 20 godina mirovinskoga staža”, navodi se u ovom zakonu.
Iako su članice Europske unije, u Bugarskoj i Češkoj će tek 2037. stupiti na snagu produljenje radnog vijeka na 65 godina.
Podizanje dobi na 67 i više godina propisale su stare članice Europske unije u kojima je životni vijek dulji i uvjeti rada znatno povoljniji. Pritom zakonodavci u pravilu nisu postavili fiksnu granicu, već su eventualnu promjenu uvjeta umirovljenja vezali uz stanje na tržištu rada, kretanje očekivanoga životnog vijeka i druge promjenljive parametre.
Primjerice, Finska od 2027. predviđa pomicanje granice za starosnu mirovinu na čak 70 godina, ali će konačno rješenje ovisiti o kretanju životnog vijeka, prosječnoj dobi izlaska s tržišta rada i dostupnoj razini mirovina.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, prema analizi Agencije za statistiku BiH, procijenjeni očekivani životni vijek pri rođenju za stanovništvo ove zemlje iznosi 76,9 godina (74,4 godine za muškarce i 79,4 godine za žene). Uzmemo li u obzir da je prosječan životni vijek muškaraca u BiH 74,4 godine, znači da će prosječni umirovljenik koji je u mirovinu otišao sa 65 godina u njoj uživati svega 9,4 godine. Ako se prag za odlazak u mirovinu poveća, tada će taj muškarac u mirovini biti svega 7,4 godine.
Zbog dužeg životnog vijeka žene iz BiH koje su u mirovinu otišle sa 65 godina u njoj će prosječno uživati 14,4 godine.
Žene u Srbiji odlaze u starosnu mirovinu sa 62 godine. Prosječni životni vijek žena u toj zemlji je 78 godina, dakle, u njoj će prosječno uživati 16 godina. Prosječni životni vijek muškaraca u Srbiji je 73 godine, a u starosnu mirovinu odlaze sa 65 godina. Prema navedenim podacima, prosječni muškarac u Srbiji u starosnoj mirovini uživat će osam godina, dakle, godinu i četiri mjeseca manje nego njegovi kolege u BiH.
Pravo na starosnu mirovinu u Hrvatskoj stječe osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskoga staža. U prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi. Tako ove godine žene u RH idu u mirovinu sa 62 godine i devet mjeseci, a dogodine sa 63 godine života, piše Večernji list.
