Na pitanje novinarke Adelheid Wolfl da li će ostale članice Vijeća sigurnosti UN-a popustiti ovim željama ili se oduprijeti zahtjevima Rusije.
“Poznato je stajalište Rusije da dovodi u pitanje izvršnu vlast visokog predstavnika, a to također podržava i gospodin Dodik. Ali od ostalih stalnih članica Vijeća sigurnosti ne vidim naznake da ova rezolucija o takvom ograničenju samog Daytona može biti usvojena. Ukoliko se EUFOR-Althea misija ne produži, to bi u svakom slučaju dovelo u pitanje stabilnost u Bosni i Hercegovini. I mnogo se toga radi u ovom trenutku da se dođe do zajedničke rezolucije sa Rusijom,” odgovorio je Schmidt.
Schmidt je prokomentarisao i odluku o povlačenju predstavnika iz Republike Srpske iz BiH institucija, te u kojem slučaju bi iskoristio svoje ovlasti i intervenisao po tom pitanju.
“U ovoj situaciji međunarodna zajednica mora imati spremne sve instrumente, uključujući i one koje ima visoki predstavnik, ali i one koje su neki već smatrali potpuno suvišnim. Ne smije doći do toga da suverenitet Bosne i Hercegovine nije ništa drugo do prazna ljuštura. Ali imam snažan utisak da neki ljudi već vide da gospodin Dodik pomalo pretjeruje. Ako pogledate rezultat glasanja o izlasku iz Zajedničke agencije za za lijekove, za to su u Skupštini Republike Srpske (RS) glasala samo 43 od 85 mandatara. Jer, ako procedura odobravanja više ne bi bila primjenjiva, dovela će se u pitanje nabavka lijekova u RS. Ljudi kojima su potrebni lijekovi tako postaju predmet pregovora za druge ambicije,” rekao je Schmidt, te dodao, “Po ovom pitanju možete računati na mene!”
Visoki predstavnik u BiH bio je kristalno jasan da se Dodiku ne trebaju praviti ustupci kako bi se blokada uklonila, prenosi Raport.
“Ne može biti da danas neko postavlja uslov, a sutra ima još više uslova. Blokade se moraju otkloniti,” rekao je on.
“Poslednjih deset godina pokazalo je da nema smisla igrati ovu igru. Na primjer, povjerenje u pravosuđe se neće povećati ako strane sudije predviđene Dejtonskim sporazumom, uključujući i u Ustavnom sudu, više ne budu aktivni,” objasnio je Schmidt.
Novinarka je napomenula da su u aktuelnu situaciju uključene i susjedne države Srbija i Hrvatska, te pitala “Nije li i miješanje opasno?”
“One jesu i ostaće susjedne zemlje,” odgovorio je Schmidt, te dodao da “ima smisla uključiti ih.”
“A među partnere od pomoći ubrajam i sadašnjeg predsjednika Vijeća EU, slovenačkog premijera Janeza Janšu. Jer svi ovi političari iz susjednih zemalja imaju jedno zajedničko: ne žele eskalaciju krize. Stoga im se preporučuje da ponovo zajedno sjednu,” rekao je Schmidt.
Komentarisao je također situaciju vezanu za zakon koji zabranjuje negiranje ratnih zločina u BiH.
“Zakon je jedna stvar, ali su reakcije na njega mnogo važnije i one pokazuju da načini pomirenja još ne postoje i da su historijski narativi različiti. Ljudi moraju sjesti i razgovarati o tome šta im se sviđa, a šta ne. Parlament je pravo mjesto gdje treba izraditi takav zakon,” rekao je on.
