Popraćen dramatičnim upozorenjima naučne zajednice zbog eskalacije klimatske krize, Svjetski samit o klimi (COP26) počinje danas u 10 sati po lokalnom vremenu (GMT) u škotskom gradu Glasgovu.
Na poziv Ujedinjenih naroda, predstavnici vlada iz 200 zemalja razgovarat će dvije sedmice o tome kako čovječanstvo još može zaustaviti ubrzano globalno zagrijavanje planeta i zadržati ga na dopuštenoj razini, piše Hina.
BBC javlja da je britanski premijer Boris Džonson (Johnson) opisao samit u Glasgovu kao “trenutak istine za cijeli svijet”.
U govoru uoči početka samita Džonson je pozvao svjetske lidere da iskoriste trenutak.
– Pitanje koje sada svi postavljaju je hoćemo li iskoristiti ovaj trenutak ili ga pustiti da samo prođe – rekao je Džonson.
Organizatori očekuju 25.000 sudionika, a među njima su hiljade novinara i aktivista za očuvanje planeta.
Što kaže glavni sekretar UN-a?
Organizacije za zaštitu okoliša i glavni sekretar UN-a Antonio Gutereš (Guterres) izrazili su žaljenje što brojne države nisu pripremile ambicioznije planove za borbu protiv globalnog zatopljenja u dvije godine, od zadnje UN-ove konferencije za klimu u Madridu te što mnoge odugovlače s odbacivanjem fosilnih goriva.
Na konferenciji o klimi COP26 do 12. decembra predstavnici vlada iz cijelog svijeta, trebali bi definirati zajedničke politike i mjere kao odgovor na klimatsku krizu te ispuniti obećanja s prethodnih sastanaka na vrhu koja su sažeta u Pariskom sporazumu iz 2015.
Čovjek je odgovoran za zagrijavanje atmosfere, posljedice su teške
Čovjek je svojim djelovanjem odgovaran za zagrijavanje atmosfere zbog rastućih emisija plinova s učinkom staklenika, a posljedice su češće i ekstremnije vremenske nepogode. Primjeri za to su nedavne poplave u Njemačkoj, suše u Sahelu u Africi i razorni požari u Kaliforniji i Rusiji.
Borba protiv klimatskih promjena jedna je od glavnih tema sastanka u Rimu, koji okuplja šefove država i vlada skupine 20 industrijski najsnažnijih zemalja svijeta i završava u nedjelju.
Međutim, nade da će političari okupljeni u Rimu odaslati snažan signal konferenciji u Glasgovu raspršile su se zbog neslaganja sudionika, zbog čega u završnoj deklaraciji još nema jasnog roka za postizanje “nulte emisije” stakleničkih plinova, kao ni dogovora i ciljanog roka za ukidanje subvencija za fosilna goriva.
Koliko se Zemlja već zagrijala?
Zemlja je već toplija za oko 1.1 stepen Celzijev u usporedbi s predindustrijskim razinama, a ponegdje su te razine i veće, naprimjer u Njemačkoj 1.6, piše njemačka agencija dpa.
Na pariskoj konferenciji o klimi prije šest godina međunarodna zajednica dogovorila je da će globalno zagrijavanje ograničiti na maksimalno 2 stepena Celzijeva, ili 1.5. Međutim, do danas strategije i planovi koje su države podnijele nisu dovoljni za to.
Druga važna tema konferencije u Glasgovu je financiranje šteta i gubitaka nastalih globalnim zagrijavanjem.
Gutereš je pozvao G20 da ispuni prethodnu obvezu usmjeravanja 100 milijardi dolara godišnje kako bi pomogle zemljama u razvoju da se nose s rastućim problemima povezanim s klimatskim promjenama.
