„Zbog demografskih promjena, broj zaposlenih je u konstantnom padu usprkos mjerama poput pojačanog uključivanja žena u tržište rada i kasnijeg odlaska u mirovinu. Broj zaposlenih će do 2035. sa sadašnjih 47 pasti na 44 milijuna“, stoji u priopćenju.
U ovu računicu je uključena i pretpostavka da se godišnje na njemačko tržište rada uključi 100.000 useljenika. Stručnjaci IAB-a, koji djeluje u sklopu Savezne agencije za zapošljavanje, stoga govori o brojci od najmanje 400.000 useljenika koliko bi bilo potrebno da se održi broj zaposlenih na tržištu rada.
Studija govori o „neto“ useljavanju, dakle o broju kod kojeg je uzet u obzir i broj zaposlenih koji iseljavaju iz Njemačke.
U priopćenju se govori i o tome da i u klasičnim iseljeničkim zemljama unutar Europske unije, poput Hrvatske, također djeluje demografski faktor. Isto tako se navodi da ni plaće u zemljama porijekla, posebice u niskom platnom sektoru, u međuvremenu nisu osjetno niže nego u Njemačkoj pa i to otežava iseljavanje u Njemačku.
„Ako useljavanje ostane na istoj razini kao prije pandemije, to neće biti dovoljno za opstanak konstantnog broja zaposlenih na njemačkom tržištu rada“, rekao je Johann Fuchs, jedan od autora studije IAB-a.