Kazao je kako je BiH dobrodošla u Briselu, da žele informacije iz naše zemlje, ali i da su svjesni da se nalazimo u najvećoj institucionalnoj krizi i da im je jasno da je generator te krize član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik.
Kako nam je kazao Magazinović, institucije Bosne i Hercegovine nemaju potrebu da razgovaraju sa tim ljudima u Briselu te je kazao kako je frustriran radom ministrice vanjskih poslova BiH.
“Kada posmatramo kapacitete koje imamo, ministrica vanjskih poslova sjedne u avion, ode u Brisel i ima sve, a mi se moramo potruditi da nađemo sagovornike i pokazali smo da to možemo uraditi i zbog toga je moja frustracija neradom ministrice vanjskih poslova još veća. Interesantno je da svi sagovornici ističu to da ih se ne komunicira dovoljno iz BiH i javno bih da ponovim da je ovo prilika da koriste svoje kanale komuniciranja kako bi razgovarali sa ljudima i kako bi ljudi koji odlučuju imali jasnu sliku“, rekao je Magazinović.
Na deblokadi institucija zajednički raditi
Poručio je i da ne treba postojati pozicija i opozicija kad je u pitanju politička kriza u BiH i njeno rješavanje, odnosno deblokada institucija te smatra da se tu zajednički treba raditi. prenosi “Slobodna-Bosna“.
“Imali smo veliki broj sastanaka u Briselu i dobrodošli smo tamo. Dobili smo pozive i za nove sastanke. Kod nas se samo govori kako nešto ne može da se uradi umjesto da se to i pokuša uraditi. Dobar primjer toga je Vojin Mijatović koji je organizovao događaj proslave Dana državnosti u Banjoj Luci. Možda bi to neko drugi napravio samo nije to krenuo napraviti“, izjavio je Magazinović.
Istakao je i da su u Briselu svjesni da se nalazimo u najvećoj institucionalnoj krizi nakon rata.
Dodiku krenulo nizbrdo
“Također, jasno im je da je generator te krize Dodik. To je opšta slika i Dodik može ne znam koliki novac uložiti za lobiste, vrlo će teško popraviti tu sliku koja je trenutno o njemu. Vidite da mu je nizbrdo baš krenulo – imao je sastanak s Putinom kojeg niko nije vidio. Tamo je slika vrlo jasna, ali kada su u pitanju sami Evropljani, ono što Eichhorst ovdje govori nije ono što smo mogli čuti u Briselu“, naglasio je Magazinović te obrazložio zašto je to tako:
“U Briselu smatraju da je ključna stvar deblokirati institucije da bi mogle raditi neki posao. Gospođa Eichhorst smatra da treba raditi na Izbornom zakonu i praviti se da je sve uredu. Što se tiče Izbornog zakona, zastupnici u Evropskom parlamentu smatraju da BiH ako želi – a želi – da postane članica EU da treba da liči na neke od članica EU pa kad je u pitanju i Izborni zakon. Ovo što je trenutno na stolu, ovi različiti modeli, to ne liči na zemlje EU. Osnovna je razlika u tome da je u EU pojedinac, čovjek u centru pažnje a ovdje se promovira da u centru pažnje bude etnička grupa. To nema nigdje. U najmanju ruku postoji čuđenje nekim od stavova koji se ovdje tumače kao stavovi Brisela a to zapravo nisu“, istakao je u Novom danu Saša Magazinović.
Ono što se promovira u BiH nisu evropske vrijednosti
Dodao je i da ono što se promovira u BiH kao neka od rješenja nisu evropske vrijednosti jer, kako je kazao, ne možete u Evropi naći da se pravi model gdje će se unutar jedne zemlje odvojiti dvije, tri ili pet etničkih grupa.
Magazinović je rekao i da je na BiH veliki broj međunarodnih dužnosnika napravio karijeru i napredovao, ali i da je veliki broj ljudi i politički poginuo u BiH te je podsjetio na Stefana Fuelea, bivšeg evropskog komesara za proširenje te kazao da je on igrao “all in na BiH” te da je 2014. prihvatio svoj poraz te rekao da nisu uspjeli.
Kvalitet ljudi koji se bave BiH je sve manji
“U tom smislu zaista i danas ima ljudi koji nisu baš skoncentrisani na BiH kao BiH, a tu su prisutni i bave se nama, a više su koncentrisani na sebe. Uz dužno poštovanje svima koji su u BiH, kvalitet ljudi koji se bave BiH je iz godine u godinu sve manji i manji“, istakao je Magazinović.
Obrazlažući tu izjavu rekao je kako to znači da delegiranje BiH u okviru evropskih institucija se završi tako da dobijemo tehnokrate koji u svojim državama ne stoje baš visoko.
