Dok roditelji ispijaju kafu ili kupuju svakodnevne potrepštine, bebe u Skandinaviji spavaju napolju, a postoje čak i namjenske zone samo za dječija kolica.
Ideja o “drijemkama na mrazu” nastala je u Finskoj početkom 20. stoljeća, kada je stopa smrtnosti među bebama bila veoma visoka. Arvo Ilpo, pedijatar, ukazao je na to da djeca ne bi trebalo da provode mnogo vremena u malim, zatvorenim i loše provjetrenim prostorijama jer su zbog toga sklonija virusima i bakterijama. Vjerovao je da djecu, od najranijih dana života, treba ojačati kako bi izdržala oštru finsku klimu. Njegove metode donijele su željeni efekat.
Tamošnji stručnjaci ističu nekoliko prednosti spavanja na svježem, ledenom vazduhu:
1. Duži i bolji san
Tim finskih naučnika na čelu sa Marjom Torulom tvrdi da djeca koja spavaju napolje provedu u snu od 1, 5 do 3 sata, dok djeca koja spavaju unutra provedu spavajući samo 1 do 2 sata. Poslije drijemke napolju daleko su svježiji energičniji i bolje jedu. Štaviše, noću brže utonu u san.
Vjerovatno ograničenje pokreta odjećom produžava dužinu sna, a hladno okruženje omogućava da se ne pregriju – ispričala je Torulo za “BBC” i dodaje da je njeno istraživanje pokazalo da je -5 stepeni najbolja temperatura za spavanje na otvorenom, iako neki roditelji sa kojima je razgovarala djecu izvode na spavanje čak i na -30!
2. Bolji imunitet
Spavanje napolju ne povećava rizik od infekcija, čak djeca koja drijemaju na hladnom imaju efikasniji imuni sistem i mnogo rjeđe oboljevaju.
3. Ulaganje u budućnost
Očvršćivanje djece od najmlađih godina dovodi do boljeg akademskog napretka kada krenu u školu. To je prvenstveno zbog činjenice da su otporniji na bolesti, pa mnogo manje izostaju sa časova. Naravno, Skandinavci ovu praksu preskaču ukoliko je kvalitet zraka u njihovom kraju loš ili ima previše smoga.
Mislim da je za njih dobro da budu na svježem zraku. Naročito zimi kada kruži puno virusa… Djeca su zdravija – priča Liza Mardon za BBC iz Stokholma. Njeno troje djece od rođenja spavaju napolju.
Najmlađeg Alfreda je svojevremno stavljala i dva puta dnevno da odspava napolju, a kada je napunio dvije godine spavao je napolju jednom dnevno po sat i po vremena. I Lizina majka je to radila sa njom, dok je bila beba. A Lizinog oca Pitera je majka takođe ostavljala u kolicima ispred kuće, i unosila bi ga unutra tek kada bi temperatura pala na -10.
I dan danas, većina vrtića u Švedskoj njeguje ovu rutinu, pa nije rijetkost vidjeti redove dječjih kolica poredanih u snijegu u vrijeme spavanja. Postoje čak i predškolske ustanove u kojima djeca sve vrijeme provode na otvorenom, od 9 do 15 sati. Djeca na svježem zraku rade sve što bi i u zatvorenom, a unutra ulaze samo u vrijeme obroka ili kada je neobično hladno.
Veoma je važno da djeca imaju nešto vuneno obučeno najbliže svom tijelu, toplu odjeću i toplu vreću za spavanje – istakao je Martin Jarnstrom, direktor jednog švedskog vrtića.
O tome da li ova skandinavska praksa ima utemeljenje u stvarnosti i da li djeca koja spavaju na otvorenom zaista “zarade” manje prehlada i slčnih stanja, stavovi stručnjaka su podijeljeni. Pedijatar Margareta Blenu akcentovala je da izvješetaji švedske agencije za zaštitu životne sredine pokazuju suprotne rezultate.
U nekim studijama su otkrili da su predškolci koji su uglavnom provodili mnogo vremena napolju, ne samo dok su drijemali, imali manje odsustva od onih koji su većinu vremena provodili u zatvorenom. U drugim studijama nije bilo razlike – rekla je ona. prenosi hayat
