Ponovio je da vlast u Hrvatskoj insistira da isključivo Hrvati biraju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.
“Rekao sam i predstavnicima različitih stranaka u Domu naroda i Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine: Hrvatska vam želi pomoći, a na vama je da učinite i određene geste radi unapređenja Izbornog zakona. Pri tom sam posebno mislio na geste prema Hrvatima kao najmalobrojnijem konstitutivnom narodu”, rekao je.
Plenković je poručio hrvatskom predsjedniku i političkom protivniku Zoranu Milanoviću da za razliku od njega, kako je izjavio, nastoji voditi mudru i razboritu politiku kojom će pomoći Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Ocijenio je da su upravo Vlada Hrvatske i diplomatija ove države najzaslužniji što se u Evropskoj uniji razgovara o Bosni i Hercegovini. Govoreći o tome šta je kazao na sjednici Evropskog vijeća, koje okuplja čelnike država, istakao je i to da Bošnjaci “nadglasavaju najmalobroniji konstitutivni narod”.
“Na vijeću sam cjelovito objasnio cijeli kontekst događanja u Bosni i Hercegovini od 1990-ih i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas, kao i situaciju u kojoj se već u tri izborna ciklusa 2006., 2010. te 2018. događa isti scenarij po kojem brojniji konstitutivni narod, Bošnjaci, nadglasavaju najmalobrojniji konstitutivni narod”, naveo je i dodao da je poručio i da Hrvatska podržava suverenitet i cjelovitost Bosne i Hercegovine.
Uvjerava da je zemlja na čijem je čelu protiv separatizma, ali i protiv, kako je naveo, unitarizma, tj. centralizma.
Komentarisao je i konstataciju novinara da se s “dolaskom njemačkog dužnosnika Christiana Schmidta (visokog predstavnika, op.a.) u izvještaju Ujedinjenih nacija nastavilo sa stereotipnim predstavljanjem Srba, a onda i Hrvata kao bad guys (loših momaka)”.
“Christian Schmidt, kojeg lično poznajem i cijenim, iskusniji je političar koji želi dobro Bosni i Hercegovini. Mislim da je dobro upoznat sa situacijom, uključujući i pitanje položaja Hrvata. S druge strane, u nizu međunarodnih dokumenata i dalje imamo paušalne ocjene, pogrešne stereotipe, opasne predrasude i dubinsko nerazumijevanje specifičnosti Bosne i Hercegovine”, odgovorio je.
Naglasio je da Hrvatska neće “podizati žicu i zidove na granici s Bosnom i Hercegovinom” nakon što postane dio Šengena.
“Moj stav je jasan i još jednom sam ga ponovio u Sarajevu i Mostaru: Hrvatska neće podizati žicu i zidove na granici s Bosnom i Hercegovinom. Ta granica nas spaja i tako će ostati i nakon ulaska Hrvatske u Šengen”, rekao je.
Plenković je u intervjuu za Večernji list zaključio da će biti važna saradnja policija obje države kako bi se onemogućile nezakonite migracije.
