Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako je bio iznenađen, s obzirom da je zimski period sa niskim temperaturama tek nastupio.
“Živim u stanu površine 45 metara kvadratnih. Ako je zimski period, minus, računi za gas mi iznose od 120 do 130 maraka, a u ljetnom periodu plaćam samo pretplatu”, navodi Miljan.
Veći računi
Istočno Sarajevo se snabdijeva gasom iz Sarajeva. Ipak, račune šalje firma iz Istočnog Sarajeva.
“Negdje između 20 i 30 maraka ja ću dobijati veći račun za gas”, navodi Miljan.
Gasnim tržištem u Bosni i Hercegovini (BiH) upravljaju entiteti, Federacija BiH (FBiH) i Republika Srpska (RS).
Situacija sa gasom u Istočnom Sarajevu, koje se nalazi u RS, je specifična, jer gas u taj grad cjevovodom dolazi iz Sarajeva, u FBiH.
Firme u oba dijela grada se zovu Sarajevogas.
Jedna ispostavlja samo račune u Istočnom Sarajevu, a druga snabdijeva gasom građane u tom gradu, ali i Kantonu Sarajevo (jedan od deset kantona u entitetu FBiH).
Direktor Sarajevogasa iz Sarajeva Edis Baković za RSE kaže da je gas za građane u Istočnom Sarajevu poskupio nakon što je Vlada Federacije BiH u novembru dala saglasnost za poskupljenje veleprodajne cijene prirodnog gasa.
“Cijena gasa prema krajnjim potrošačima u Kantonu Sarajevo se neće mijenjati za novembar i decembar zato što će Vlada tog kantona subvencionirati razliku u cijeni gasa”, kaže Baković.
No, on nije mogao potvrditi da li će biti poskupljenja prirodnog gasa za građane Kantona Sarajevo poslije 1. januara naredne godine.
Na moguće poskupljenje cijena gasa Sarajka Sabina kaže da će to primorati građane na štednju potrošnje.
Užas za penzionere
“Ja sebi regulišem, odlučim da ću se naveče pokrivati sa dvije dekice. Ali ko je na toplanama kao moji roditelji, kojima će isto cijena poskupjeti zbog cijene plina, oni nemaju izbor. Njima dođe fiksni račun. Moji roditelji plaćaju 155 maraka za toplane račun. Ako to poskupi, na primjer na 180 maraka, to je za penzionere užasno”, navodi Sabina.
Bosna i Hercegovina se snabdijeva prirodnim gasom iz Ruske Federacije putem Turskog toka koji se proteže od Rusije do Turske preko Crnog mora.
Ruski gas trenutno stiže preko jedinog ulaznog terminala za BiH u mjestu Šepak kod Zvornika, na istočnoj granici između BiH i Srbije.
Kompanija Energoinvest iz Sarajeva, koja uvozi gas za Federaciju BiH i kompanija GAS-RES iz Banjaluke, zadužena za tržište RS, potpisali su ugovore sa ruskom naftnom kompanijom Gasprom 20. decembra.
U ugovorima, kako je potvrđeno za RSE u tim kompanijama, predviđa se uvoz gasa pod istim uslovima kao i do sada. Kako su naveli, ti uslovi će važiti do 31. maja 2022. godine.
Ipak, i pored toga, još nije poznata cijena koju će za gas plaćati građani i drugi potrošači u dva bh. entiteta od 1. januara 2022. godine.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH vrijednost uvezenog ruskog gasa od 2016. do 2020. godine u BiH iznosi više od 430 miliona maraka (više od 215 miliona eura).
Većina potrošača gasa je u entitetu Federacija BiH, a tranzit je pod kontrolom preduzeća u Republici Srpskoj.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH za 2020. godinu se navodi da industrijska preduzeća troše skoro polovinu uvezenog gasa, domaćinstva trećinu, a ostali potrošači oko petine.
Dvije kompanije
U dvije entitetske kompanije navode za RSE da će cijena gasa biti poznata uskoro. Oni čekaju, kako im je objašnjeno, šta će se dešavati sa cijenom naftnih derivata u posljednja četiri mjeseca.
Prethodno je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, boravio početkom decembra u Rusiji gdje je, kako je izjavio, sa Gaspromom dogovorio povlaštenu cijenu gasa za entitet RS do 31. maja 2022. godine.
Dogovorena cijena, prema Dodikovim navodima, iznosi 290 dolara za hiljadu kubnih metara gasa.
Međutim, direktor GAS-RES-a Ljubo Glamočić, ističe za RSE da će ta cijena važiti do 31. decembra.
“U tom trenutku to je bila ta cijena (290 dolara). Cijene se kvartalno usaglašavaju prema naftnoj formuli”, rekao je Glamočić za RSE.
Na upit RSE da li to znači da će se cijena koja se očekuje od Rusa razlikovati od one koju je najavio Dodik, Glamočić je odgovorio kako “još nije završen mjesec i nema podataka kako su se kretali naftni derivati”.
“Kad dobijemo to, vidjet ćemo. Ako bude odstupanja, po našoj procjeni, neće biti velikih odstupanja”, naveo je Glamočić.
On nije mogao potvrditi da gas neće poskupjeti i za krajnje potrošače u RS.
Kretanja cijena
Vlada Federacije BiH utvrdila je u novembru veleprodajnu cijenu prirodnog gasa za distributivna privredna društva na području tog entiteta. Počevši od 1. novembra, ona iznosi 599 maraka (300 eura) za hiljadu standardnih kubnih metara gasa (predstavlja 1 m3 nekog gasa pri standardnom pritisku od 101305 Pa i temperaturi od 15 °C) , odnosno 0,599 maraka po kubnom metru prirodnog gasa.
U ovu cijenu nije uračunat porez na dodanu vrijednost.
Time je veleprodajna cijena, u odnosu na cijenu usvojenu u decembru 2020. godine povećana za nešto više od 100 maraka za hiljadu kubnih metara gasa.
Energoinvest, preduzeće koje snabdijeva gasom Federaciju BiH, nije odgovorilo na upit RSE hoće li doći do poskupljenja gasa za potrošače u FBiH.
“Imajući u vidu kretanje cijena energenata na svjetskom tržištu, cijena prirodnog gasa za prvi kvartal 2022. će biti poznata uskoro.
Uz ovo želimo napomenuti da je prirodni gas berzanska roba čija cijena se kvartalno koriguje u zavisnosti o promjeni cijena na svjetskoj berzi, prema definisanom indexu promjene cijena koštanja 3 izabrana naftna derivata”, navodi se u odgovoru Energoinvesta za RSE.
Parlament Federacije BiH usvojio je u utorak, 21. decembra, Prijedlog zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH I Republika Hrvatska.
Radi se o projektu koji bi trebao povezati trenutni transportni gasovod BiH sa hrvatskim sistemom gasovoda na potezu Zagvozd–Imotski-Posušje–Novi Travnik, sa odvojkom za Mostar, Gornji Vakuf-Uskoplje i Jajce. Projekt se radi u saradnji sa USAID-ovim projektom Asistencije energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini i kompanije BH-Gas.
Izgradnja gasovoda
Ukupna vrijednost je 196 miliona maraka. Predviđa izgradnju gasovoda u dužini od 180 kilometara, od čega 160 kilometara prolazi kroz BiH.
U obrazloženju zakona je navedeno da je Južna interkonekcija ključna za održavanje sigurnosti snabdijevanja prirodnim gasom na području cijele FBiH.
Istovremeno, u Republici Srpskoj 16. marta potpisan je ugovor između predstavnika Srbijagasa i javnog preduzeća Gas-Res iz Republike Srpske.
Njime je predviđena gradnja gasovoda od Bijeljine, na sjeveroistoku BiH do Novog Grada na sjeverozapadu BiH, u dužini od 325 kilometara. Iz Ministarstva industrije energetike i razvoja RS, na upit RSE, naveli su da očekuju da prve količine gasa kroz budući gasovod budu isporučene tokom 2024. godine. Vrijednost projekta je 200 miliona dolara.
U međuvremenu, Milorad Dodik je po povratku iz Rusije početkom decembra najavio i gradnju elektrana na gas, ne navodeći o čemu je konkretno riječ.
Dodik: Najavio i gradnju elektrana na gas
BiH nema zakon o gasu i električnoj energiji na državnom nivou kojim bi se ova oblast uredila. Donošenje zakona ne dozvoljava Republika Srpska, ocjenjujući kako se njime nadležnosti entiteta prenose na državu.
Energetska zajednica, zadužena za prenos normi energetike EU na zemlje koje teže da se pridruže ovom bloku, je 17. januara uvela sankcije BiH zbog nepoštovanja Drugog energetskog paketa u sektoru gasa, Direktive o sumporu i gorivima, kao i Trećeg energetskog paketa za električnu energiju i gas.
Gasovod Turski tok dio je dugoročne ambicije Rusije da na minimum svede transport gasa kroz Ukrajinu izgradnjom alternativnih pravaca kao što su, pored Turskog toka, i Sjeverni tok 1 i 2.
Ruski projekt – gasovod Turski tok godišnje bi trebalo da transportuje 31,5 milijardi kubnih metara gasa iz Rusije koji proizvodi ruski energetski gigant Gasprom.
Polovina od toga, 15,75 milijardi, rezervisana je za potrebe Turske, dok će druga polovina ići dalje ka južnoj i centralnoj Evropi, između ostalog kroz Bugarsku, Srbiju i Mađarsku.
