Umjesto da suzbije, loša akcizna politika dovela je do procvata crnog tržišta, koje je nad regularnim odavno uzelo primat. Na gubitku su svi: od proizvođača, prerađivača, potrošača, pa do države koja na godišnjem nivou, zbog crnog tržišta, gubi na stotine miliona KM. Smanjenje akciza, vjeruju, bilo bi rješenje.
Crno tržište duhana u Bosni i Hercegovini rapidno raste i postalo je najveće u Evropi. Proizvodnja duhana u BiH zasnovana je na površini od 1.500 hektara, a procjenjuje se da oko 70% godišnjeg roda završi na crnom tržištu.
“To je ogromna količina duhana koja završi na crnom tržištu, a država, nažalost, tu još ništa nije preduzela. Samo su povećavali akcize, i povećavanjem akciza stvorili su nenormalno stanje na tržištu, da je došlo do toga da crno tržište bude dominantno na ovim prostorima”, ističe Svetozar Mihajlović, direktor AD Duvan.
“Nivo akcize je previsok, čak preko preporučenog nivoa koji je u EU, a koji kaže da poresko opterećenje bude 80% maloprodajne cijene. U Bosni i Hercegovini je ono 90%, što je dovelo do ogromnog rasta crnog tržišta”, navodi ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
Podaci s ilegalnog tržišta pokazali su da upravo akcizna politika u BiH ima niz negativnih efekata. Procjenjuje se da je nakon 2016. godine sivo tržište prevazišlo regularno. U prilog tome govori i podatak da je samo u ovoj godini kroz kroz akcije Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine oduzeto duhana i duhanskih proizvoda u iznosu od oko pet miliona maraka. Jedna od preporuka izmjene Zakona o akcizama jeste da se one vrate na nivo iz 2016. godine.
“To bi značio da se smanji trenutni nivo akciza, jer je analiza pokazala da od 2016. prihodi od akciza stagniraju, iako je došlo do povećanja stope akciza. Do toga je došlo prvenstveno zato jer je u tom periodu došlo do rasta sivog tržišta akciznih proizvoda i tada se pokazalo da akcize nisu ispunile svoj osnovni cilj, a to je da pored ubiranja prihoda, fiskalnih efekata, nisu postignuti ekstrafiskalni efekti”, pojašnjava Arsen Hršum, predstavnik Udruženja ekonomista SWOT RS.
“Ako bismo uskladili akcize i išli na namjensko usmjeravanje prema zdravstvu, što i treba biti svrha akcize u današnjem zakonskom uređenju – gdje sada kompletan iznos prikupljenih akciza ide u budžet bez jasne namjene – to bi bio dobar način da se obračunamo s crnim tržištem i ojačamo zdravstveni sektor”, smatra Hadžić.
Paradoks je da upravo crno tržište ovu proizvodnju spašava od gašenja. Legalno tržište za kilogram duhana prve klase nudi otkupnu cijenu od oko tri marke po kilogramu, dok na crnom tržištu ta cijena dostiže od 8 do 12 maraka,
“Ne znam zašto ukidaju crno tržište kad ne daju cijenu. Moraju znati da ispod šest maraka neće biti bez crnog tržišta. Neće da daju podsticaje. U regionu je euro podsticaj, a kod nas 30 feningi”, kaže proizvođač Dragan Stajić.
Inputi za proizvodnju sve skuplji, a otkupna cijena nije mijenjana posljednjih 20 godina. Godinama unazad akcize su samo rasle, no umjesto da to donese profit državi – situacija je obrnuta.
“Povećanjem akciza gubi država, buja crno tržište, a mi kao organizatori proizvodnje gubimo što duhan ide na crno tržište, a ne dolazi nama. Svi smo gubitnici osim crnog tržišta. Država mora preduzet neke mjere”, stava je Mihajlović.
“Već smo išli ka predlaganju nekih mjera koje olakšavaju poslovanje privrednika. U proceduri je zakon koji reguliše momenat plaćanja poreske obaveze kako bi se poboljšala likvidnost uvoznika i proizvođača duhanskih proizvoda”, navodi Muharem Aršinović, pomoćnik direktora Sektora za poreze UIO BiH.
Loša akcizna, ali i agrarna politika ovu proizvodnju dovele su na rub propasti. Sedamdesetih godina prošlog vijeka u BiH se proizvodilo 25.000 tona duhana. Devedesetih oko 10.000 tona, a danas je proizvodnja dovedena na nivo od svega 500 tona godišnje. Prema globalnom indeksu za prošlu godinu, BiH je peta među 44 evropske zemlje na listi po zastupljenosti organizovanog kriminala, prenosi Federalna.
